Na istoku ništa novo. U ovom slučaju istok je rusko-ukrajinska granica i sukob te dvije države koji traje već sedmu godinu. Posljednjih dana u svjetskim medijima intenzivno se piše i govori o ruskoj invaziji Ukrajine koja navodno samo što nije počela. Ukrajinska obavještajna služba i njen čelnik Kirilo Budanov tvrdi, a zapadni mediji prenose, da Rusija priprema ofenzivnu operaciju protiv Ukrajine koja bi trebala početi možda već u siječnju sljedeće godine. Ako ne u siječnju, bit će da neće početi mnogo kasnije. Budanov govori i o vojnim sredstvima koja će Rusija upotrijebiti, a to su zračni napadi, amfibijski desanti kojima su cilj Odesa i Mariupolj, a spremno je i 3.500 ruskih padobranaca koje također treba desantirati. Dakle, sudeći prema njegovim riječima Ukrajina je dobro obaviještena o ruskim planovima, pa će se, valjda, u skladu sa svojim spoznajama, i dobro pripremiti za obranu. Povod za sve te tekstove, izjave vojnih i obavještajnih dužnosnika, je rusko gomilanje snaga uz granicu s Ukrajinom. Navodno je Rusija okupila kompletno opremljenu armiju od 92.000 vojnika i rasporedila ih uz granicu, dakle, po budućim, pretpostavljenim linijama napada. Ukratko, ukrajinska obavještajna služba procjenjuje da bi to bila vojno gledano mnogo tradicionalnija, svakako i krvavija operacija negoli što je bila ona 2014. godine kada je Rusija anektirala Krim i svojom vojnom pomoći omogućila opstanak odmetnutih regija na istoku Ukrajine – Donjecke i Luganske.
Rusija, naravno, sve to demantira. U raspravu se uključila i ruska vanjska obavještajna služba SVR. Ona tvrdi da stanje u Ukrajini podsjeća na stanje u Gruziji 2008. godine. Podsjetimo, tada je Gruzija odlučila vojno poraziti odmetnuta proruska područja i pokrenula ofenzivu koja je za nju, zbog hitre ruske vojne intervencije, završila katastrofalno. No, SVR, bez obzira na asocijativni niz s Gruzijom 2008. godine, odbacuje tvrdnje o ruskoj vojnoj invaziji Ukrajine. Međutim, jasno je i da SVR, već samom činjenicom da je obnarodovao barem dio svoje procjene, poručuje Kijevu da ne pokušava ništa protiv odmetnutih regija na istoku. Svi zagovornici ruske invazije na umu imaju i esej "O povijesnom jedinstvu Rusa i Ukrajinaca" koji je u srpnju ove godine objavio predsjednik Rusije Vladimir Putin. U njemu je, nakon podužeg povijesnog pregleda odnosa, zaključio da Ukrajina svoju punu suverenost može ostvariti u partnerstvu s Rusijom. Smanjenju napetosti nije pridonijela ni nedavna američka vojna vježba u sklopu koje su njeni strateški bombarderi, sposobni nositi nuklearno oružje, bili na samo dvadesetak kilometara od ruskog zračnog prostora. Ruski ministar obrane Sergej Šojgu je optužio SAD da vježba nuklearni napad na Rusiju, Sjedinjene Države odgovaraju da je vježba unaprijed bila javno najavljena u skladu sa svim protokolima.
Pitanje je što bi Rusiji invazija Ukrajine donijela. Sigurno veoma teške sankcije, posebno ekonomske naravi. Pitanje je i zašto bi Rusija pokrenula invaziju. Krim je anektirala prije sedam godina, spojila ga s Rusijom mostom preko Kerčkog tjesnaca, a odmetnute oblasti na istoku kontrolira bez problema, dakle Ukrajina nema takoreći nikakve šanse da ih vrati vojnom operacijom. Posljedica već same naznake mogućnosti invazije su pokušaji Ukrajine da nabavi oružje. Prošloga mjeseca od Velike Britanije pokušali su, a možda i uspiju, nabaviti defenzivno oružje, protuoklopne i protuzrakoplovne rakete. Proteklih dana o sličnoj nabavci ukrajinske vlasti razgovarale su i u SAD-u. Naznaka popuštanja napetosti mogao bi biti ovotjedni telefonski razgovor načelnika glavnih stožera, ruskog generala Valerija Gerasimova i njegovog američkog kolege Marka Milleya. Njihovi razgovori nisu neuobičajeni, u rujnu su se sastali u Finskoj, a dobro je da razgovaraju.
Sve to se zbiva u trenutku nejasnih odnosa pojedinih zapadnih zemalja prema Rusiji. Njemačka iščekuje novu vladu, a nije jasno kakvu će ona imati poziciju prema Moskvi. Socijaldemokrati su za mekši pristup, Zeleni, koji se oštro protive i plinovodu Sjeverni tok 2, su za tvrdi pristup. Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian je upozorio da bi ruska invazija imala "smrtne posljedice". A američki predsjednik Joe Biden i ruski mu kolega Putin pripremaju se za videokonferenciju (danas se to zove virtualni sastanak na vrhu) pri čemu njen datum još nije određen. U tehnološki primitivnijom vremenima to se rješavalo aktiviranjem crvenog telefona. Na nama je, pak, da čekamo siječanj i vidimo tko je bio u pravu.
