>

novosti logo

Društvo Društvo

Leksikon tranzicije: STEM

Računicom STEM modela, znanja nesvodiva pod kapitalističku ekonomsko profitnu logiku postaju suvišna, nepotreban utrošak, pri čemu se jako sužava prostor tradicionalnoj humanistici i dijelu društvenih znanosti

STEM; riječ je o skraćenici, to jest akronimu (Science, Technology, Engineering, Mathematics; znanost, tehnologija, inženjering, matematika) kojim se obilježavaju globalne, dominantne vrijednosne struje u znanosti i visokom obrazovanju 21. stoljeća. Počeci ovog modela sežu do kraja 90-ih godina 20. stoljeća u SAD-u, pa je u tom, ali i sadržajnom smislu, usporediv s europskom znanstvenom i visokoškolskom reformom započetom u istom razdoblju s tzv. Bolonjskom deklaracijom, kao i s promocijom srodnih ideoloških obrazaca poput primjerice ‘društva znanja’.

Sa svojim ključnim karakteristikama, STEM model obilježen je suvremenim neopozitivističkim i scijentometrijskim trendovima u znanosti – razvidnim preko naglaska na kvantitativnim i empirijskim, u usporedbi s kvalitativnim i teorijskim, istraživanjima – kao i tehnokratskim viđenjima i vođenjima visokog obrazovanja, forsiranjem projektno-menadžerske logike, te tržišno i komercijalno isplative kalkulacije.

U širem ekonomsko-političkom i društvenom smislu STEM je definiran neoliberalno-kapitalističkom ideologijom, isticanjem vrijednosti poput konkurencije, izvrsnosti i profitne računice. Ovaj model nastupa pod znakovitom egidom ‘ideološke neutralnosti’ i simbolizira samu esenciju suvremene tehnokracije, odnosno tezu o navodno transideološkoj naravi znanosti i visokog obrazovanja, pokušavajući nam zapravo podvaliti ideološke besmislice par excellence, primjerice onu o kompetitivnim kriterijima – provedenim u imenu ‘znanstvene ekspertnosti i stručnosti’ – kao vrijednosno neopterećenoj kategoriji. Kao da su procjene što će se i kako znanstveno istraživati, odluke u koja će se i kakva istraživanja investirati te s kojim financijskim kapacitetima, koji će visokoobrazovni programi biti protežirani, a koji na margine potisnuti… tek vođeni logikom ‘nevidljive ruke tržišta’, a ne voljom političkih elita isprepletenih s određenim društvenim skupinama, njihovim lobistima i interesima.

Računicom STEM modela, znanja nesvodiva pod kapitalističku ekonomsko profitnu logiku postaju suvišna, nepotreban utrošak, pri čemu se jako sužava prostor tradicionalnoj humanistici i dijelu društvenih znanosti od kojih se traži prilagodba i poprilično radikalno reformsko restrukturiranje, transformacija u smjeru niša poput digitalne humanistike ili tzv. kreativnih kulturnih industrija. Naposljetku, pod ovim se okvirom potura logika ‘novog prosvjetiteljstva’ i ‘novih misionara’, tzv. start up-era i ‘poslovnih anđela’, koji su navodno sposobni kreirati nove vrijednosti i isplativa znanja u 21. stoljeću, pa se tako govori i o ‘STEM revoluciji’.

1/1