Novosti

Manjinski zastupnik

HRT - kuća duhova

Jedini medijski javni servis rapidno propada iz dana u dan. Hodnici izgledaju sve bjednije, prostori za rad sve zapuštenije, oprema u odnosu na ostale televizijske kuće sve je starija, organizacija rada je takva da se uvijek kasni nekoliko koraka iza ostalih kuća, navodi Milorad Pupovac

Stanku na nastavku zasjedanja sedme sjednice Sabora, zbog iznimno zabrinjavajućeg stanja na Hrvatskoj radioteleviziji, zatražio je prošlog tjedna Milorad Pupovac.

- Ne tako davno smo izabrali novog ravnatelja HRT-a s očekivanjem da će se stanje na HRT-u unaprijediti, a ne nastaviti unazađivati, da će se preusmjeriti od procesa propadanja prema procesu konsolidacije, no ništa od toga se nije dogodilo. Hrvatski sabor je odgovoran za funkcioniranje ovog jedinog medijskog javnog servisa koji rapidno propada iz dana u dan, na očigled svih nas. Hodnici izgledaju sve bjednije, prostori u kojima se radi sve zapuštenije, oprema u odnosu na ostale televizijske kuće sve je starija, organizacija rada je takva da se uvijek kasni nekoliko koraka iza ostalih kuća, iako nitko drugi nema takva iskustva, kapacitete i mrežu kakve ima HRT - rekao je Pupovac i naveo da će za nekoliko godina HRT postati ‘kuća duhova’, ukoliko će se i dalje saborski zastupnici praviti da ništa ne vide.

- Sramotno je da javni medijski servis radi ljudske priče poput nedavnog priloga o nekome, čiji otac je potegao do Staljingrada kao pripadnik tadašnje hrvatske vojske. Što je imao tražiti tamo? I što ima današnji javni servis raditi sladunjave priče o njegovom potomku koji je od svih lutaka u djetinjstvu najviše volio lutku Hitlera? I onda voditeljica to komentira kako je on živahan i kako pozitivne stavove ima - rekao je Pupovac.

Polako s isprikama

Idućeg dana Pupovac je zatražio stanku da bi govorio o aktualnom vanjskopolitičkom položaju Hrvatske. Smatra da je potrebno sve učiniti da se riješe otvorena pitanja sa Slovenijom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Mađarskom.

- Za Klub zastupnika SDSS-a normaliziranje odnosa i uspostavljanje dijaloga između Hrvatske i Srbije je jedan od ključnih programskih ciljeva, a kao dio vladajuće većine očekujemo od Vlade da nema rezerve u pogledu uspostavljanja unapređenja i razvijanja odnosa između Hrvatske i Srbije. Jedino dijalog može biti sredstvo uz pomoću kojeg će se rješavati nesporazumi otvorena pitanja koja postoje, tj. problemi - izbjeglica, nestalih, sukcesije, manjina, suđenja za ratne zločine, a koji se ne rješavaju još od 2011. godine,već se samo gomilaju i opterećuje međusobne odnose – naveo je Pupovac.

- Početak redefiniranja odnosa prema povijesti 20. stoljeća, bilo u Drugom svjetskom ratu, bilo u ratnom raspadu zajedničke države, nešto je što dodatno može zakomplicirati odnos. Ukoliko ne budemo zreli i odgovorni po tom pitanju, ući ćemo ponovno u spiralu produbljivanja neprijateljstava, a na štetu građana jedne i druge zemlje, a posebno na štetu pripadnika hrvatskog naroda u Srbiji i srpskog naroda u Hrvatskoj. Trebamo biti smjeli i preuzeti odgovornost. Razni ljudi očekuju s pravom da se poštuje njihovo stradanje, i s hrvatske i srpske strane. No nerazumni smatraju da je potrebno najprije da se ispričamo da bismo mogli razgovarati. Tko sukob i svađu želi na taj način rješavati, nikada sukob i svađe neće biti riješeni. Idemo razgovarati i stvoriti pretpostavke za ozbiljnu gestu izmirenja - rekao je Milorad Pupovac.

Prazne poduzetničke zone

Govoreći o izmjenama Zakona o poticanju ulaganja, Boris Milošević je naveo da se ovaj zakon nadovezuje na Zakon o poduzetničkoj infrastrukturi.

- Dobro je što se uvodi nova potporna mjera koja se odnosi na aktiviranje gospodarski neaktivne imovine u vlasništvu RH, jer mnogo je takve na područjima koja su potpomognuta i koja su već dugo zapuštena, a gdje načelnici pokušavaju na sve moguće načine privući nekog ulagača da bi se vratio život u njegovu općinu. No Hrvatska ima oko 450 aktivnih poduzetničkih zona od ukupno 1300, dok ostale zjape prazne. Prije par godina Državna revizija je dala preporuke da se jasnije odredi namjena tih zona, a osnovana je tada i Agencija za investicije koja je trebala biti angažirana na tome, ali rezultati nisu postignuti. Dok se brojni zastupnici zalažu da se nova mjera proširi i na cijelu Hrvatsku, da to ne bude samo za područja koja su potpomognuta, smatram da se, zbog velikog broja neaktivnih poduzetničkih zona, prvo treba vidjeti hoće li ova mjera zaživjeti u praksi, da li će se stvarno pojaviti investitori koji će ulagati u potpomognuta područja privučeni mjerama predloženima u ovom zakonu - rekao je Milošević.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više