>

novosti logo

Kronika Kronika
Piše Mirna Jasić

Manjinski zastupnik: Podrška pučkoj pravobraniteljici

Zastupnica Dragana Jeckov istakla je da će pučka pravobraniteljica za implementaciju navedenih preporuka za uklanjanje sustavnih problema građana imati suradnika u saborskom Klubu zastupnika SDSS-a

Sa 114 glasova za, tri protiv i jednim suzdržanim, Sabor je 14. juna podržao Izvještaj pučke pravobraniteljice Lore Vidović za 2017. godinu. Izvještaj sadrži analizu i ocjenu stanja ljudskih prava u Hrvatskoj te više od 200 preporuka za uklanjanje sustavnih problema građana, koje su uglavnom usmjerene na tijela državne uprave, ali i jedinice lokalne i područne samouprave te strukovna udruženja i sindikate.

Zastupnica Dragana Jeckov istakla je da će pučka pravobraniteljica za implementaciju navedenih preporuka imati suradnika u saborskom Klubu zastupnika SDSS-a.

- Besplatna pravna pomoć gubi svoju svrhu postojanja zbog ugroženosti prava na pristup pravosuđu. Problem dostupnosti i pokrivenosti ovog mehanizma zaštite pogađa najugroženije, socijalno izolirane. Ako ste pripadnik manjinske zajednice, povratnik, uz ostale prepreke poput starosti i prometne izoliranosti, a živite na području Like, Banije ili Korduna, teško da vam je dostupna besplatna pravna pomoć. Problem je i nedovoljno financiranje pružatelja primarne pravne pomoći, sredstva su nedostatna i budu uplaćena tek krajem godine, što izaziva kolaps udruga koje se bave time – rekla je Jeckov i navela da se mržnja kao motiv počinjenja protupravnog djela i dalje nedovoljno prepoznaje te neadekvatno ili uopće ne procesuira.

Prema podacima DORH-a i MUP-a, kao i ranijih godina, najviše je zločina iz mržnje bilo motivirano nacionalnim ili etničkim porijeklom. Najučestalije su prijetnje i oštećenja imovine i fizički napadi. Od 277 zaprimljenih pritužbi na diskriminaciju, 113 se odnosilo na području rada i zapošljavanja, a zatim na područje informiranja i medija. Najviše ih je vezano za rasnu i etničku pripadnost, boju kože te nacionalno porijeklo, a potom i dob, koja se navodi u svakoj četvrtoj pritužbi, što pokazuje višestruku diskriminaciju.

- Čak 68 posto ljudi ne prijavljuje diskriminaciju iz neznanja, zbog nedostupnosti besplatne pravne pomoći ili zbog nepovjerenja građana u pravosuđe odnosno zbog straha od mogućih posljedica. Prema Euro barometru svaka treća osoba u Hrvatskoj je doživela jednom neki od oblika diskriminacije. Problem neprijavljivanja diskriminacije među manjinskim skupinama je ozbiljan, a posebno je vidljiv kod zapošljavanja, s jedne strane se misli da zbog žaljenja nikad neće dobiti posao, a s druge osiromašenost utječe na nepokretanje sudskih postupaka – rekla je Jeckov i naglasila da se ponovno javljaju zahtjevi za ograničavanje prava nacionalnih manjina što je proces koji se nastavio nakon ulaska u EU.

Dok je normativno uređen širok spektar manjinskih prava, neka se ne primjenjuju ili su teško primjenjiva, a za njihovo neprimjenjivanje nema sankcija.

- Postoji opstrukcija registracije manjinskih škola u Vukovaru, odnosno prijenosa osnivačkih prava. Konstantno se odgovornost za to prebacuje između jedinica lokalne samouprave i ministarstva. Riječ je ping pong situaciji gdje nitko nije kriv iako 20 godina nije riješeno pitanje registracije manjinskih škola iako za to postoji zakonsko utemeljenje, jer je 2014. godine izmenjen Zakon o odgoju i obrazovanju po kojem su županije dužne da prenesu osnivačka prava na jedinice lokalne samouprave, ako se radi o školskoj ustanovi u kojoj se nastava izvodi na jeziku i pismu nacionalne manjine. Takav zahtev za prenos osnivačkih prava podnijele su općine Negoslavci, Borovo i Markušica, a Županija vukovarsko-sremska, koja je po zakonu osnivač škola, raspravu o ovoj temi nije stavila na dnevni red više od 3,5 godine niti je o tome donijela odluku u zakonskom roku od 60 dana – navela je Jeckov.

Prema izvještaju, povećan je i broj etnički motiviranog govora mržnje i nasilja, a u praksi brojni su brojni propusti prilikom sankcioniranja počinitelja kaznenih djela zločina iz mržnje i pozivanja na nasilje i mržnju. Najveći broj njih policija i državno odvjetništvo neprimjereno kvalificiraju kao prekršaje ili kaznena djela manjeg značaja. Jeckov je ukazala i na činjenicu da je program sanacije i obnove nisko naponsko mreže u ratu zahvaćenom području trebao biti završen do 2008. godine.

- No i dalje postoje sela i zaseoci bez struje i vode. Isti problem je s cestama i javnim prijevozom. Zbog toga se jedna od preporuka pučke pravobraniteljice odnosi na potrebu intenzivnijeg pristupanja elektrifikaciji te upućuje na potrebu izmjene Zakona o socijalnoj skrbi o korištenju tuđeg vozila i ujednačenja kriterija prometne izoliranosti – zaključila je zastupnica SDSS-a.

1/1