Na našem portalu možete pronaći adrese kioska koji prodaju Novosti, a u najnovijem broju pročitajte:

Moćni klubovi

Davor Božinović, koji neprestano tvrdi da Stožer nije napravio ni jedan krivi korak, najodgovorniji je za odluku o nesmetanom i praktično neograničenom radu noćnih klubova u većem dijelu srpnja i prvoj polovici kolovoza. A tek ćemo vidjeti sve posljedice svjetovnih i crkvenih manifestacija i derneka, od Sinja do Marije Bistrice, koji su se odigrali također zahvaljujući odobrenju Božinovićevog stožera. Piše Ivica Đikić

Turizam po mjeri vijeka

Golema nezaposlenost, ostala nakon privatizacijske pljačke i uništavanja ekonomije precijenjenom kunom, smanjena je na tri načina. Prevelikim zapošljavanjem u državnom i javnom sektoru, odlaskom u Njemačku ili Irsku i – turizmom. A on je točno onakav kakvi su uvjeti u kojima se razvija. Piše Milan Gavrović

Aritmetika politike Marinka Čulića: Kninska pomirba

I dalje treba biti umjereno skeptičan prema najnovijem pomirenju Hrvata i Srba, pogotovo jer je sličnih pokušaja bilo i ranije pa nisu dali ploda. Ipak, matrica se promijenila. Više ne govorimo o tuđmanovskom hrvatsko-hrvatskom pomirenju koje je rezultiralo katastrofom, nego o hrvatsko-srpskom pomirenju koje nudi barem nadu da može biti bolje

Intervju, Arsen Bauk: Izbori u SDP-u održat će se po dvojbenim pravilima

‘Prvog dana nakon izbora rekao sam da trebamo ukinuti sustav ‘jedan član – jedan glas’. On je podložan deformacijama, devijacijama i manipulacijama i čini mi se da se i na ovim izborima nećemo odmaknuti od modela po kojem funkcioniramo u nekoliko izbornih ciklusa, a koji nas je, u dobroj mjeri, doveo do lošeg rezultata’, govori član Predsjedništva SDP-a. Intervju vodio Saša Kosanović

I manje općine trebaju da žive

O reformi lokalne i regionalne samouprave kojom se planira smanjiti broj općina, vijećnika i zamjenika načelnika za Novosti govore načelnici i zamjenici iz Krnjaka, Udbine i Biskupije, općina koje moraju rješavati brojne životne probleme svojih stanovnika: ‘Prije bilo kakve reforme trebalo bi provesti referendum, pitati mještane da li žele da se njihova općina ukine i onda donijeti političke odluke’. Piše Paulina Arbutina

Teže se diše

Otkako su Kraš preuzela braća Pivac, radnici te tvornice suočavaju se s neizvjesnošću i gubitkom prava. ‘Bruto plaća smanjena je za gotovo 1500 kuna, oko 40 ljudi ušlo je u program zbrinjavanja, a sindikat nam ne omogućuje uvid u sporazum s novom upravom’, tvrde oni. Piše Igor Lasić

Politika reciprociteta

‘Očekujemo i nadamo se da će neko od predstavnika Hrvata biti uključen u republičku ili pokrajinsku vladu’, izjavila je predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća nakon sastanka s Vučićem. Bio bi to njegov odgovor na ‘politiku novog razumijevanja kakvu je potaknula vlada hrvatskog premijera Andreja Plenkovića prema srpskoj zajednici u RH’. Piše Zoran Daskalović

Intervju, Slaven Rašković: Nitko nije želio napustiti Knin, govorili su nam da ćemo se brzo vratiti

‘Što se tiče izbjeglica i Oluje, to je bilo stanje neke masovne panike i histerije u kojoj je bilo teško donositi racionalne odluke. Dominantni stav je bio, čak i nama djeci su to govorili, da se idemo pomaknuti dok ne uđe hrvatska vojska i onda ćemo se vratiti kući. Pitanje je koliko bi ljudi uopće otišlo da su znali da im je odredište Srbija i koliko dugo će ondje ostati’, govori sociolog i koautor knjige ‘Život u limbu – knjiga ožiljaka’. Intervju vodila Mašenjka Bačić

Pao nam je kamen sa srca

Dušu bih ogriješila kada bih rekla da nas je netko vrijeđao na nacionalnoj osnovi, ali tek smo nakon ovogodišnjeg obilježavanja ‘Oluje’ odahnuli, kaže Dušanka Šorak koja se sa suprugom Jovom 2005. vratila u Liku. Piše Vladimir Jurišić

Kako smo preživjele ‘Oluju’

Dvije hrabre prijateljice Dušanka Dubajić i Ankica Rodić, jedna Srpkinja, a druga Hrvatica, preko dva mjeseca su se skrivale od hrvatskih vojnika, koji su 7. avgusta 1995. ušli na područje Donjeg Lapca. Piše Anja Kožul

Vraćanje otetog dostojanstva

Masovno ubijanje Roma u NDH je autonomno isplanirano i sprovedeno, pa otvaranje memorijala u Uštici predstavlja jasno distanciranje od ustaških vlasti koje su ubile na stotine hiljada ljudi, ističe historičar Milovan Pisarri. Piše Nenad Jovanović

Reportaža: Prukljanski izgubljeni raj

Projektu izgradnje golf-terena na području Prukljana tamošnji stanovnici nisu skloni. Napominju da će samo za uzgoj, očuvanje i njegu trave trebati nekoliko tona pesticida, koji će se potom u tom kraškom području taložiti u zemlji i vodi. Prukljansko jezero je, kažu, rajska, netaknuta priroda koju treba takvom sačuvati. Piše Dragan Grozdanić

Zbogom partije

Građanska kritika stranačkog života i političkih partija prošla je, ugrubo govoreći, kroz tri faze. U prvoj su stranke promatrane kao oruđe razdora koje narušava društvenu harmoniju, u drugoj se kritiziraju enormna faktična moć koju su stranke zadobile u društvu i negativne tendencije u samim partijama poput korupcije i oligarhije, dok se u trećoj naglašava njihov neuspjeh u ostvarivanju društvenih funkcija. Piše Srećko Pulig

Lukašenkova jesen

Procjenjuje se da Aleksandar Lukašenko više nema značajniju podršku ni bjeloruskih građana ni institucija, izuzev represivnog sustava. Ne podupire ga više ni ruski predsjednik Putin, a ni zapadne zemlje. Unatoč tome, on evidentno ne namjerava odstupiti pa građanima i radnicima preostaje vršenje kontinuiranog pritiska putem masovnih protesta i štrajkova. Piše Tena Erceg

Intervju, Filip Škiljan: Popis će pokazati demografsku katastrofu

‘A ona će se ticati ne samo srpske zajednice nego i većinskog naroda. Prema podacima o županijama koje je HGK objavio 2019., samo u Sisačko-moslavačkoj županiji je broj stanovnika od 2011. do 2017. smanjen za 20.000 ili jedan veći grad’, govori znanstveni suradnik s Instituta za migracije i narodnosti u razgovoru s Nenadom Jovanovićem

Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Grede za poante

Sa Tonkom sam se u Zagrebu sretao rijetko, u Starom Gradu često. Naši najčešći i najradosniji susreti bivali su na gredama ispred restorančića Antika. Te su grede do prošle godine bile najposjećenije grede na Hvaru, gdje grede pred kućama od davnina služe da se sjedne ‘na hlod’

Intervju, Andrej Nikolaidis: Kapitalizam bi se nakon koronavirusa mogao vratiti još jači

‘Ako je kapitalizam išta u stanju, to je da opasne neprijatelje integriše u sebe. Prosto ne vidim njegov kraj niti da bogati imaju ikakav problem zbog koronavirusa. Naprotiv, čitamo da bogatstvo milijardera raste eksponencijalno, dok su siromašni sve siromašniji. Odnosno, i u vremenu pandemije bolje je biti bogat nego siromašan’, govori ugledni regionalni pisac u povodu novog romana ‘Odlazak’. Intervju vodio Jerko Bakotin

Tonko Maroević (1941. – 2020.): U hodu je mirio svijet oko sebe

Smrću Tonka Maroevića odlazi titanska erudicija, golemo znanje i razumijevanje književnosti i, jednako, povijesti umjetnosti, odlazi neumorno čitanje i eros riječi, u kritici, književnoj i likovnoj, u prevođenju, urednikovanju, u pjesništvu i iznad svega poznavanju poezije. Iako naizgled efemerno i sporedno, s njime nestaje i nešto suštinsko… Piše Đorđe Matić

Liburnia u znaku autorica

Finalna selekcija ovogodišnjeg Liburnia Film Festivala odražava niskobudžetne trendove, ali ne i silaznu kvalitetu naših filmaša, čak i ako su snimali svojim sredstvima. U ukupnom programu od 33 filma više je autorica no autora, kaže Oliver Sertić. Piše Nenad Jovanović

Preporuke: Glazba

S domaće nezavisne scene preporučujemo disco psihodeliju iz radionice nemanje, pjesme Denisa Kataneca koje su u bendovskom suzvučju zasjale najljepšim sjajem te live album Mary May i suradnika koji proizvode magiju rijetko viđenu u žanru jazzy bluesa i americane. Piše Antonela Marušić

TV rašetanje Borisa Rašete: Tito izričito

Jednom je Zlatko Vitez upitao Tuđmana tko je najveći Hrvat u povijesti, očekujući odgovor ‘ja, normalno’, ali Tuđman je rekao: ‘Najveći Hrvat u povijesti je Josip Broz Tito.’ Ne vjerujući svojim ušima, zamolio je da mu ponovi i Tuđman je ponovio: Josip Broz Tito. Da vidimo sad hadezeovca koji će reći da se drži Tuđmanovih kanona!