Na našem portalu možete pronaći adrese kioska koji prodaju Novosti, a u najnovijem broju pročitajte:

Rabljena sedmica Milorada Krstulovića: Ples s virusom

Čini se kako od svih osoba koje proteklih mjeseci kontaktiraju sa zaraženima jedino hrvatski ministri i premijer ne moraju u samoizolaciju

Pomoć bez presedana

Ovo je prvi put da su se sve članice EU-a usuglasile o zajedničkom zaduživanju i solidarnoj raspodjeli novca onamo gdje je najpotrebniji. Iako su pogubne mjere štednje napokon ustupile mjesto ulaganju u javni sektor, to ne znači da je, barem zasad, došlo do dugoročne promjene paradigme koja produbljuje ekonomski rascjep između bogatog sjevera i siromašnijeg juga. Piše Hrvoje Šimičević

Aritmetika politike Marinka Čulića: Plenkovićev vrhunac

Sadašnjem i budućem premijeru sigurno ulazi u zaslugu to što je uspio deradikalizirati i defanatizirati hrvatsku političku desnicu, ali to je još preblizu statističkoj nuli, s mogućnošću da stvari odu korak naprijed, ali i da se vrate dva koraka unatrag

Vladar i kadar

Uz nekih pet izuzetaka, Andrej Plenković uglavnom je popunio novi-stari kabinet lojalnim kadrovima koji uzlet političke karijere mogu zahvaliti isključivo njemu. Tomo Medved će formalno biti drugi čovjek Vlade, ali ministar policije i šef Nacionalnog stožera Davor Božinović zadržat će položaj drugog čovjeka u stvarnom i operativnom smislu. Piše Ivica Đikić

Kuna i magarac

Tečaj po kojem će se kune pretvarati u eure, tih famoznih 7,5 za jedan euro plus decimale, zapečatit će sudbinu hrvatske ekonomije kao u onoj priči u kojoj je neki čovjek odlučio da navikne svog magarca da prestane jesti i baš kad je uspio, magarac je uginuo. Piše Milan Gavrović

Ugovor s đavlom Borisa Dežulovića: Domovina u magli

Magla, kako znamo, nije ništa drugo doli kondenzirana vodena para, oblak laganih, prostom oku nevidljivih i prostom prstu neopipljivih kapljica vode ili sićušnih ledenih kristala: ukratko, ništa koje se vidi, a od kojega se ne vidi ništa drugo – što je, pitate li mene, najkraća i najpreciznija definicija Domovine

Mljekarstvo u prahu

Prešućuje nam se da poljoprivreda nigdje u EU-u nije prepuštena uglavnom tržištu. Svaka prisebnija zemlja izdvojila je taj sektor kao područje s pravom na zaobilaženje protržišnih imperativa. Motiv je mnogostruk: od tradicijskog i sigurnosnog do socijalnog i razvojnog. Nitko zbog toga ne optužuje Austriju i Francusku za socijalistička zastranjenja. Piše Igor Lasić

Premijerkine gorke suze i velike praznine

Bolan, iskren i gorak je prvi dio memoara u kojem Jadranka Kosor opisuje seriju trauma koje je doživjela. No u političkom dijelu previše toga nedostaje: ne piše kako se kao premijerka borila protiv ekonomske krize, kako je i zašto uvodila krizni porez, nema ništa o suzbijanju ustaštva, o borbama u HDZ-u i o osmogodišnjoj suradnji sa SDSS-om. Piše Tihomir Ponoš

Dom za oduzimanje

Primjeri Filipa Potkonjaka iz Jastrebarskog i Jasminke Jovanović iz Zagreba pokazuju kako ranjive kategorije ljudi, prema kojima se sustav postavio birokratski hladno i nehumano, mogu ostati bez svog doma, a sve zbog početnog duga od 10.000 kuna. Piše Paulina Arbutina

Čuvari velikana u teškom periodu

Golema brončana skulptura partizana u Martinovićima nekim je čudom preživjela devedesete, a potom i zatiranje svakog spomena na borbu protiv fašističkog zla. Obol čuvanju spomenika daju preostali mještani. Piše Vladimir Jurišić

Život Roma u pisanoj riječi

Središnja knjižnica Roma otvorena je u Zagrebu. Radi se o interdisciplinarnom prostoru koji obiluje raritetima i brojnim svjedočanstvima o životu Roma. Piše Anja Kožul

Sveti Franjo

Povjesničarska studija Domagoja Kneževića o ranim godinama Tuđmanovog HDZ-a po svom naumu ne predstavlja ništa drugo do translaciju ofucane stranačko-nacionalističke istine u navodno historiografski diskurs, zbog čega neće potaknuti nikakve rasprave – ona je mrtav spomenik živoj laži. Piše Jerko Bakotin u povodu knjige ‘Hrvatska demokratska zajednica od osnivanja do raskida s Jugoslavijom’

Temeljenje dohotka

Ministri iz Španjolske, Italije i Portugala Pablo Iglesias, Nunzia Catalfo i Ana Mendes Godinho apelirali su na evropske institucije da uvedu panevropski minimalni dohodak u cilju zadovoljenja osnovnih potreba svih ljudi te borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Njemačka je izgleda spremna razmotriti prijedlog za vrijeme svog predsjedanja EU-om. Piše Tena Erceg

Intervju, Leo Rafolt: Plaši me izostanak pozitivnog scenarija oko korona-krize

‘Slijediti ograničenja koja nam nameću institucije više razine, makar bile i kontradiktorne, poput Stožera ili WHO-a, moguće je i usporedno sa stvaranjem vlastitog i proaktivnog epidemiološkog menadžmenta, koji vodi pozitivnom scenariju. Izostanak takve svijetle točke te sposobnosti znanosti ili politike da na nju upru prstom plaši me više negoli sam virus’, govori teatrolog i autor knjige ‘Virus in fabula’. Intervju vodio Srećko Pulig

Neprijateljska propaganda Borisa Postnikova: Domovinski preokret

Stranka Miroslava Škore najavljuje hitan rebranding i strateško pomicanje s ekstremne desnice. Tako, valjda, domoljubi zamišljaju svoju misiju služenja narodu. Kreneš radikalno, lupaš po manjima, obećavaš zabranu abortusa: kada ti na izborima takva platforma donese manje od pet posto glasova ukupnog broja birača, vrijeme je za novi brend

Otpjevani socijalizam

U raznim tipovima pristupa bivšoj državi koji su se rascvali zadnjih godina, izložba o ‘raspjevanom socijalizmu’, s omotima ploča posvećenima NOB-u, partizanima, drugu Titu, revoluciji, mladima itd., i reakcije na nju spadale bi pod onu vrstu koja implicitno Jugoslaviju smatra dobrom predradnjom za ono pravo, koje je osnivanjem nacionalnih država došlo. Piše Srećko Pulig u povodu izložbe ‘Utilitarni dizajn raspjevanog socijalizma’ u Galeriji Hrvatskog dizajnerskog društva

Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Corona i variola

‘Sve to kad gledam, a prebolio sam i velike boginje i ovo što zovu kovid devetnaest, mogu ti reći da nekako bivam nostalgičan za proljećem sedamdeset i druge, kad nas je stravila variola vera. Zdravstveni sistem se protiv boginja borio i pobijedio partizanski, a protiv kovida se bori laprdanjem preko televizije i optuživanjem građana’

Intervju, Sanja Baković: Ne možemo bez drugih i Drugog

’Možemo li se trajno zabarikadirati u svoje kuće, napuniti svoj mali frižider i smočnicu, gledajući samo svoja posla? Hoće li to išta riješiti? Ne. Drugi je i pomoć i prijatelj i alat da progovorimo skupa’, govori pjesnikinja u povodu nove zbirke ‘Autobus za Trnavu’. Razgovor vodila Antonela Marušić

TV rašetanje Borisa Rašete: Četa od budžeta

‘Neki su naučili da na Srbe u Hrvatskoj gledaju kao na opasnost. Pa ne može pet posto Srba biti opasnost’, rekao je Mesić. Strankama desnice je pitanje zastupnika srpske manjine u Vladi bilo nešto drugo: ‘To je bila borba za što veći kolač od budžeta.’ Uistinu, u hrvatskoj politici važne su samo četiri stvari: prve tri su budžet, a četvrtu ne znamo