Novosti

Politika

Najnovije Novosti od petka na kioscima: Ospice s desnice

Tri frakcije suprotstavljene Andreju Plenkoviću koje predvode Milijan Brkić, Davor Ivo Stier i Miro Kovač, na premijerovu sreću, zasad nisu u međusobnom dosluhu i koordinaciji, niti su im isti interesi, motivi i taktika

Rwldjwxn8yw71iwuqvx0cpe2c1x

Na našem portalu možete pronaći adrese kioska koji prodaju Novosti, a u najnovijem broju pročitajte:

Pljesak u oči

Na Općem saboru HDZ-a istupile su tri frakcije suprotstavljene Andreju Plenkoviću, a predvode ih Milijan Brkić, Davor Ivo Stier i Miro Kovač. Na premijerovu sreću, te tri grupacije, barem zasad, nisu u međusobnom dosluhu i koordinaciji, niti su im isti interesi, motivi i taktika. Piše Ivica Đikić

Rabljena sedmica Milorada Krstulovića: HDZ-ovci i zločinci

Ako je izricanjem pravomoćne kazne doživotnog zatvora Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču ‘osuđen cjelokupni zločinački komunistički sustav bivše Jugoslavije’, kako je zapazio HDZ-ov saborski zastupnik Petar Škorić, nije li, po analogiji, haškim pravorijekom Prliću i ostalima osuđen sustav Tuđmanove Hrvatske?

Uvrede & podmetanja Viktora Ivančića: Budalućnost

Javni nastupi hrvatske vladajuće klase, poput onoga ministrice Divjak, ukazuju na njene utopijske vizije i čvrstu riješenost da ozbilji svoju predodžbu idealnog društva. To društvo, u kojem se savršeno sjedinjuju tekovine rata i mira, okuplja se na artiljerijskome modelu zajedništva: svaki od državljana dužan je biti glup kao top

Pedofil za oltarom

Skandal u Krčkoj biskupiji: umjesto crkvenih sankcija, pravomoćno osuđeni pedofil don Drago Ljubičić s biskupima Valterom Županom i njegovim nasljednikom Ivicom Petanjkom već godinama dijeli oltar, odlazi na hodočašća, obljetnice, komemoracije i sudjeluje u misnim slavljima za Bogojavljenje, Cvjetnicu, Veliki četvrtak, petak i subotu. Istražio Hrvoje Šimičević

Aritmetika politike Marinka Čulića: Umrežavanje mržnje

Optužba Vijeća Evrope na račun Hrvatske zbog govora mržnje samo je naizgled oštra. Dojam je da se tu mržnju tretira kao nešto prolazno, što se može iskorijeniti političkom kampanjom, ali ona je ugrađena u same temelje ovdašnjih država

Intervju, Andriana Benčić: Negatore Jasenovca treba kazniti

‘Smatram da bi se politička elita na vlasti morala znatno odlučnije postaviti prema provokacijama o postojanju poslijeratnog logora u Jasenovcu. Poricanje holokausta i genocida, koliko mi je poznato, regulirano je zakonskim mjerama i kaznama i u EU-u i u Hrvatskoj. Što se treba početi dosljedno primjenjivati’, tvrdi kustosica u JUSP-u Jasenovac u intervjuu koji je vodio Saša Kosanović

Ugovor s đavlom Borisa Dežulovića: Prostite, gospar Luko!

Dvjesto godina nakon Stullijeve prve vakcinacije i njegove himne ‘božanstvenim otkrićima’, pred turističku sezonu 2018., grad Dubrovnik – s milijun turista godišnje i više od dvije hiljade necijepljene djece – broji sate do epidemije praktički iskorijenjenih ospica

Intervju, Aleksandar Džakula: Prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti primjer je pajdašenja

‘Čini mi se očitim da su u izradi zakona kombinirane metode demonstracije moći skrivenih elita i sitni interesi neki drugih dionika koji su trebali, uz uračunata manja negodovanja, odraditi svoju glasačku trgovinu’, govori stručnjak za javno zdravstvo iz Škole narodnog zdravlja ‘Andrija Štampar’. Intervju vodio Igor Lasić

Rodna mitologija

Donedavna dekanica zagrebačkog Pravnog fakulteta svojom novom knjigom dala je obol kampanji protiv Istanbulske konvencije. ‘Rod niječe bit čovjeka i sada prijeti destrukciji Europe’, navodi u knjizi Dubravka Hrabar. Piše Ana Brakus

Osma sila

Legalizacija pobačaja, odnosno opoziv osmog amandmana, rezultat je opadanja utjecaja Katoličke crkve u irskom društvu. Zaokret se dogodio nakon otkrivanja masovne grobnice novorođenčadi kraj bivšeg crkvenog utočišta i zataškavanja pedofilskih skandala. Piše Mašenjka Bačić

Reportaža: Okupacija u tri slike

Davor Konjikušić posjetio je arapski dio Jeruzalema, gdje su na svakih desetak metara raspoređeni vojnici s dugim cijevima; u Betlehemu od jedan poslije ponoći na stotine Palestinaca satima čeka ispred zida kako bi ujutro stigli na svoja radna mjesta u Izraelu; u Hebronu se većina Palestinaca kreće laganim hodom, bez naglih pokreta – kada zazvoni mobitel, rukom neće posegnuti u džep

Neprijateljska propaganda Borisa Postnikova: Herta protiv Tita

Neobična ironija dovela je Hertu Müller, veliku zagovornicu zapadnih liberalnih vrijednosti, književnu nobelovku i istaknutu Titovu kritičarku, u zgradu Hrvatskog narodnog kazališta na zagrebačkom trgu: istom onom s koga su lokalni filoustaše nedavno prebrisali baš Titovo ime

Intervju, Nebojša Slijepčević: Mnogi i danas osjećaju sram ili strah zato što nisu Hrvati

‘Glavna junakinja mog filma, 12-godišnja Nina, ispričala mi je da je sa sedam godina slučajno u razgovoru s mamom shvatila da nije Hrvatica pa ju je pitala: ‘Jel’ sam ja Srbenka?’ Plakala je danima i pokušavala dokazati sebi i svima da to nije točno. Ta me priča užasnula: je li moguće da neko dijete rođeno 2001. u Hrvatskoj plače zato što nije hrvatske nacionalnosti?’ govori dobitnik nagrade za dokumentarac ‘Srbenka’. Intervju vodio Nenad Jovanović

Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Aliano, prvi put

Dva puta sam bio skoro krenuo, ali su jednom jesenje kiše, drugi put zimske hladnoće učinile da put odgodim. Dvadeset i sedmog aprila, krenuo sam za Aliano, koji Levi zove Gagliano, a mještani kažu Galliano…

Intervju, Đorđe Matić: Narodnjaci su bili dorasliji situaciji od rokera

‘Očekivali smo da će rokeri biti neka vrsta svijesti i savjesti u teškim vremenima. Naprotiv, većina se pokazala bijednim malograđanima i konformistima, a oni koji nisu htjeli u podjele reagirali su smušeno i ne naročito suvislo. S druge strane, narodnjaci su iz svoje ‘niske’ kulture progovorili bolje i bolnije ponekad od naglašeno urbanih autora’, govori pjesnik i esejist u razgovoru s Goranom Borkovićem

TV rašetanje Borisa Rašete: S glave na noge

‘Ono što se kod nas zove lijevo, u svijetu se zove normalno’, kaže u zanimljivom ‘Pressingu’ Ivica Puljak. Nije to jedina naopaka stvar u ovoj zemlji. Ono što se kod nas zove ‘domoljubljem’ u svijetu se zove klijentelizmom, konjunkturom, koreografijom ili vašarom

(U tiskanom izdanju ovog broja Novosti autor rubrike Rabljena sedmica pogrešno je potpisan. Ispričavamo se zbog nenamjerne greške.)

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više