U video najavi pogledajte što možete pročitati u novom broju Novosti.

 

Na našem portalu možete pronaći adrese kioska koji prodaju Novosti, a u najnovijem broju pročitajte:

 

Novi broj mjesečnog priloga Nada

U Novostima na osam stranica dvaput mjesečno izlazi prilog Nada - društveni magazin Srpskog demokratskog foruma, koji u novom broju donosi veliki intervju s Kristianom Novakom, nagrađivanim književnikom u povodu novog romana "Slučaj vlastite pogibelji", te niz zanimljivih tema i rubrika

 

Sile HOSovine

Ivanu Penavi i Domovinskom pokretu uspjelo je da predizbornu Kolonu sjećanja u Vukovaru – bez otpora i prosvjeda – pretvore u veličanje HOS-a, defile ustaškog znamenja i vlastitu stranačku propagandu. Piše Ivica Đikić

 

Srbi na desnoj skrbi

U proteklih 20 godina gotovo da nije bilo značajnije kampanje u kojoj se kandidati HDZ-a ili stranke i pojedinci iz desnice nisu pokušali domoći vlasti huškajući na Srbe u Hrvatskoj. Novosti podsjećaju ne neke od tih kampanja i zaokrete u mandatima pojedinih političara. Piše Tamara Opačić

 

Kolona mraka

Iz dostupnih videosnimki kolone Novosti su utvrdile da se ZDS uzvikivalo svakih nekoliko stotina metara, duž cijele komemorativne rute. Zbirno, radi se o najmanje 35 uzvika, dva puta po dva nacistička ručna pozdrava i o stotinama sudionika koji su uronjeni u ovaj simbolički zločin. Piše Hrvoje Šimičević

 

Ugovor s đavlom Borisa Dežulovića: Lažljivo smeće

Nejasno je – dobro, ja sam pravni laik, moguće da ne razumijem – zašto je Karolina Vidović Krišto svoju optužnicu pročitala u Saboru, na bezveznoj nekakvoj raspravi o hrvatskom jeziku. Stvar je mnogo ozbiljnija, u mom slučaju riječ je, ovako odoka, o kršenju barem pet-šest uzastopnih članaka Kaznenog zakona RH

 

Intervju, Željko Garača: Svijest o štetnosti mirovinske reforme ipak se širi

"Prema dominantnom narativu, mirovinska reforma će rasteretiti državni proračun u budućnosti, ali stvar je potpuno drugačija. Potpuno uspješna reforma trajno bi generirala dodatni deficit u prvom stupu od oko 0,3 posto i preko jedan posto BDP-a u državnom proračunu, što je oko 600 milijuna eura godišnje. Na sreću, povratak u prvi stup to umanjuje", kaže profesor na Ekonomskom fakultetu u Splitu. Intervju vodio Igor Lasić

 

Najveća dragocjenost

Moje Milice više nema, ali pogledam u njezin goblen pa kao da vidim kakvu ikonu, kaže umirovljeni željezničar, udovac Mićo Mrkobrada (88) iz Slavskog Polja na Kordunu. Piše Vladimir Jurišić

 

Reportaža: Livno i Sinj bili su jedno

Ivana Perić na južnom dijelu granice Hrvatske i Bosne i Hercegovine: "To se ženilo, udavalo, to su bila braća, komšije", priča nam Frane o davno minulim vremenima. Uz šoping i izlaske mladih, ta dva grada danas najviše povezuju Alka i Staza Gospi Sinjskoj koja se proteže na relaciji Solin – Sinj – Livno – Tomislavgrad – Rama. Ta je staza trenutačno jedina kulturno-institucionalna međugranična poveznica ovih krajeva

 

Humanost do srži

Kada se 15. oktobra 1958. dogodio akcident u Vinči, u svijetu još nije bilo uspješnog liječenja radijacijske bolesti. U Parizu se prof. Georges Mathé odlučuje na eksperimentalan, radikalan postupak liječenja ozračenih vinčanskih znanstvenika – transplantaciju koštane srži. Piše Nataše Puškar

 

Spoticanjem do sjećanja

Kamenovi spoticanja za Srbe iz svih krajeva Hrvatske i dijela BiH dio su potrebe da se sjećanje na žrtve fašizma vrati u javni prostor. Te male društvene skulpture od ove će jeseni podsjećati sve prolaznike zagrebačkih ulica na dvadeset tragičnih sudbina njihovih sugrađana i sugrađanki koji su progonjeni zbog nacionalnih, vjerskih i političkih razloga. Piše Nenad Jovanović

 

U ritmu listića

Oba opozicijska bloka u kampanji se žale da zapad podržava Vučićevu vlast zato što im je obećao da će Srbija priznati nezavisno Kosovo, a ne vide da sve gorljivije zagovaraju autarkičnu ekonomiju koja je unaprijed osuđena na propast. Piše Zoran Daskalović

 

Rat-pozicija

Bivši ukrajinski dužnosnici počinju spominjati odustajanje od vojnog oslobađanja okupiranih teritorija, što je još donedavno predstavljalo apsolutni tabu. Istovremeno čak i ljudi iz najbližeg okruženja Zelenskog počinju dovoditi u pitanje njegovu mesijansku vjeru u potpunu pobjedu. Piše Jerko Bakotin

 

Puma je riknula

Milei kaže da se dao u politiku "jer ima misiju". Zauvijek će promijeniti Argentinu: ako mu dadu vremena, za 35 će godina zemlja biti kao SAD, a za 40 Irska. Dakle, kad se izbori za devet do deset uzastopnih predsjedničkih mandata, premda Ustav dopušta samo dva. Piše Želimir Brala

 

Gaza njihovim očima

Do 7. oktobra Instagram su pretežno koristili influenseri, a sada služi za širenje informacija o Gazi i za mirovni aktivizam. Putem nekoliko stotina profila, ljudi iz Gaze pokazuju nam svoju realnost, bez editovanja, ne krijući suze, bol, glad i strah. Piše Nidžara Ahmetašević

 

Двоpismenitelj наших kultura

Mandićeve knjige što su nastale nastojanjem da u sebi saberu srpske teme poškropljene su trajnom vrijednošću. Ne postoji onaj koji je s više patosa pratio i tumačio aktivu i fenomenologiju sa svih polja kulture razvijanih i njegovanih u Srbiji. Piše Siniša Vuković

 

Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Stella Meris

Stella Meris nastupa javno i govori slobodno i odgovorno. Ona optužuje njemačku politiku što je bezobzirno stala na stranu Izraela i što sistematski ignorira sablasna palestinska stradanja. Ona neizmjernu izraelsku odmazdu za teške Hamasove zločine s početka oktobra naziva genocidom. Tu oznaku nije skovala ove jeseni

 

In memoriam Žarko Laušević: Život prođe, Žarko nikad

Kao student glume Laušević je bio član slavne "klase visokog rizika", a onda je sa dvjesto na sat projurio kroz jugoslavensko kazalište i film. Samo oni koji su ga gledali u kultnim predstavama osamdesetih mogu pojmiti od koje vrste je njegova glumačka radijacija. Piše Bojan Munjin

 

Florina mora

Pozivajući se na pravno sljedništvo ULUH-a, poduzetna uprava zagrebačkog HDLU-a ni u ludilu nije za Florinim domom posegnula zbog estetske i namjenske vrijednosti, nego zbog financijske, tržišne vrijednosti idealističke, mada praktično realizirane ostavštine Flore Jakšić. Piše Igor Lasić

 

Intervju, Vladimir Arsenijević: U Srbiji smo odgojili zastrašujuću generaciju

"Srbija je zatvoreni pretis-lonac koji se neprestalno kuva u vlastitom sosu. Na sajam knjiga u Beogradu dođe Vojislav Šešelj, a red golobrade omladine, dečaka koji ne mogu imati više od petnaest godina, čeka na njegov potpis. Pa kako su oni uopšte doznali za knjigu tog zlikovca?", pita se autor romana "Duhovi" koji je predstavljen na 45. Interliberu. Intervju vodila Branimira Lazarin

 

Fokus na atmosferu

Tri nedavna underground rap albuma potvrđuju kreativnost koja proteklih desetak godina buja izvan srednje struje žanra. Piše Karlo Rafaneli

 

In memoriam Leonardo Kovačević: Dobri pletač prijateljstava

Leonardo Kovačević bio je kulturni neimar koji je gradio mostove između institucionalne i neinstitucionalne scene. Pogonio ga je utopijski impuls: svojim radom neumorno je propitivao sadašnjost i ustrajno nam pokazivao da stvarnost može biti drugačija, da mi možemo biti drugačiji i bolji. Piše Ante Jerić

 

TV rašetanje Borisa Rašete: Zločesta deca

"Deca zla" nova je srpska serija o kojoj se puno priča, puno i donekle oprečno. Neki vele da je dobra, ali ne toliko koliko je razvikana, drugi kažu da je politički paprena, ali da ima manjkavosti. Mi smo je pogledali, pa sudimo ovako: može služiti kao opis srpske, ali i hrvatske političko-pravosudne scene