Na našem portalu možete pronaći adrese kioska koji prodaju Novosti, a u najnovijem broju pročitajte:

 

Pobačaj u Ustav!

Ustav SFRJ iz 1974. sadržavao je odredbu o pravu čovjeka da slobodno odlučuje o rađanju djece, koju su u nekom obliku prenijele i četiri države nastale raspadom zemlje. Hrvatska nije među njima. U njoj HDZ-ova vlada već petu godinu ignorira rješenje Ustavnog suda. S druge strane, pojedine inicijative i stranke nastoje pravo na pobačaj unijeti u Ustav. Piše Tamara Opačić

 

Neizvjestan treći mandat

Premda Zoran Milanović ostavlja realnu mogućnost da Daniel Markić bude ravnatelj SOA-e još četiri godine, sve je izvjesnije da će treći mandat dobiti jedino pod uvjetom da Andrej Plenković zadrži premijerski položaj i poslije predstojećih izbora. Piše Ivica Đikić

 

Uvrede & podmetanja Viktora Ivančića: Tri opscenosti

Smisao "Lex AP-a" nije u tome da osigura pošteni sudski postupak, nego da zaštiti od progona i javnog difamiranja korumpirane nositelje vlasti. Važno je da se alat koji je izvorno bio namijenjen likvidaciji izabranih protivnika prestane upotrebljavati protiv dojučerašnjih korisnika

 

Intervju, Đorđe Gardašević: Plenković suviše lako odbija argumente kritike

"Čini mi se da živimo u većinskoj demokraciji, gdje se političke neistomišljenike demonizira i karakterizira antagonizmima "antiukrajinski" ili "proruski". Uz to, postoji jedna lakoća Plenkovićevog odbijanja argumenata kritike koja je iritantna. Ne može premijer reći da ima pametnijeg posla od razgovora s oporbom. To je zapravo jedna vrlo ozbiljna politička psovka", govori profesor ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Intervju vodila Paulina Arbutina

 

Po Berošu se Plenković poznaje

Od početka pandemije Beroš je dijelom razvlašten, a njegov rad određen diktatima vrha stranke i Vlade. Nagrada je skidanje s prvog mjesta izborne liste i poruka da će uskoro biti slobodan, a posljedice havarije u zdravstvu nemoguće je sanirati. Piše Nataša Škaričić

 

Grdo brdo

Dragan Grozdanić istražuje kako se godinama zataškavaju nalazi o "crnom brdu" u Biljanama Donjim (2/2): Godinama unazad može se čuti kako je mnogo mladih ljudi u Ravnim kotarima oboljelo od karcinoma. Legitimno se zapitati kakve su šanse stanovnika koji žive unutar pojasa "crnog brda" u eventualnoj tužbi protiv države kojom bi zatražili odštetu zbog narušenog ustavnog prava na zdrav život i okoliš. Takav zahtjev dodatno uporište ima u presudi Suda EU-a

 

Meandriranje ljevice

Iz Možemo! su najavili da će tražiti da Hrvatska i EU priznaju Palestinu kao samostalnu i neovisnu državu te povećati pritisak radi postizanja trajnog prekida vatre u Gazi. Zašto se onda nitko iz vrha te i ostalih lijevih parlamentarnih stranaka nije ukazao na prosvjedu u Zagrebu na kojem se tražilo zaustavljanje kopnenog napada na grad Rafu? Piše Ivana Perić

 

Život u crvenom

Nit' nas se što pitalo, nit' smo dobili kontejner, pa svake noći i dalje skačemo na svaki šum, kaže Dragomir Pavlović iz Rausovca čiju su drvenjaru nakon potresa 2020. statičari označili žutom naljepnicom kako bi vremešnom paru 'osigurali' krov nad glavom, makar opasan po život. Piše Vladimir Jurišić

 

Intervju, Marijan Križman: Ne dijelimo NOB na Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju...

"To je bio rat jugoslavenskih naroda i u tom kontekstu su obuhvaćeni svi i svatko ima svoje mjesto. I svatko je dobrodošao kod nas", rekao je predsjednik Saveza udruženja boraca za vrijednosti NOB-a Slovenije u razgovoru s Nenadom Jovanovićem

 

Romski jezik nije prezahtjevan

"Povijest romskog jezika" Katarine Katavić namijenjena je studentima romistike i indologije. Prikladna je za sve koji bi voljeli naučiti romski. Piše Anja Kožul

 

Dan π, Einstein i Gaza

Četrnaesti ožujka je Dan broja pi. Na taj dan 1879. godine rođen je Albert Einstein, koji je još 1929. poručio: "Ne budemo li u stanju naći put do poštene suradnje i poštenog sporazuma s Arapima, onda nismo ništa naučili iz svoje dvotisućgodišnje patnje". Piše Zoran Pusić

 

Marčane bure "ožujka luđaka"

Ožujak je dobio nadimak zbog svoje promjenjive ćudi. Često se javljaju i snažne bure, tako da je u puku nastao mit o tri marčane bure koje pušu na određene datume. Početkom mjeseca imali smo "nešto" bure, ali nedovoljno da bismo je nazvali pravom marčanom. Piše Tanja Renko

 

Beograde, dobro jutro 2. lipnja

Na jednoj strani će biti Vučićeva izborna lista, na drugoj ProGlasovi kandidati "zabrinutih građana". ProGlas je ispisao popis uvjeta koje vlast mora ispuniti prije izbora, a njegov predizborni sporazum potpisale su lijevo-liberalna koalicija Srbija protiv nasilja i desno-konzervativna NADA. Piše Zoran Daskalović

 

Dosta i previše u Portugalu

Ekstremno desna stranka Chega treća je politička snaga države. Osvojila je 48 mandata, četiri puta više nego na prošlim izborima. Nema jasan program, ali gomila rasistički i ksenofobni govor mržnje, homofobna je, protivi se jednakosti spolova i rodova, EU-u i demokraciji. Piše Želimir Brala

 

Tko je popalio žito?

Na pitanje tko zapravo kontrolira poljoprivredno zemljište Ukrajine, koje je sa svojih 33 milijuna hektara ekvivalentno jednoj trećini ukupne obradive površine Evropske unije, odgovorio je američki progresivni Institut Oakland u svom istraživanju pod naslovom "Rat i pljačka: Preuzimanje ukrajinskog poljoprivrednog zemljišta". Piše Tena Erceg

 

Vezivanje uz Čvorovića

Siniša Vuković piše u povodu 40. obljetnice filma "Balkanski špijun": Kovačević je u "Balkanskom špijunu" snažno psihološki portretirao djelovanje neslobode na čovjeka u sustavu gdje je, makar i latentno sa slabijom vidljivošću, kod svakoga ponaosob gotovo urođena autocenzura i refleks "netalasanja"

 

Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Partijska opomena

Jednom se Iljaz bunio protiv rukovodstva države, zato što radnička klasa ima socijalno i zdravstveno osiguranje, a seljaci ga nemaju nikako. To se mora promijeniti, rekao je. To je partijskim drugovima već bio znak za brigu. Nije da se nisu slagali s Iljazom, jer su svi odreda bili seljaci, ali su se bojali da Iljaz u svoj katalog opsovanih ne uvrsti i Tita

 

Kada smo postajali pioniri

Branimira Lazarin piše u povodu izložbe "Pioniri maleni – crtice iz života pionira kroz zbirke Hrvatskoga školskog muzeja" u zagrebačkoj galeriji Školica za 5: Postsocijalističkim generacijama "Pioniri maleni" mogu izgledati kao neobični rituali izmišljene tradicije. Srećom, revizionizam je općenito nemoćan dok postoje živi protagonisti

 

Spašavanje Flore

Na nedavnoj Skupštini HDLU-a do izražaja je došla činjenica da pored zagrebačkog vrha te organizacije postoji i onaj, daleko veći dio koji se nedavno aktivirao da s konačnim rezultatom 85 naprema 54 odbaci operaciju prisvajanja dubrovačkog Florina doma. Piše Igor Lasić

 

Intervju, Nina Čalopek: Želja mi je da o muzici prestanemo razmišljati "svjetonazorski"

"Uvjerena sam da dvorana Lisinski mora proizvoditi više vlastitog programa, jer jedino tako može utjecati na bolju poziciju tih sadržaja na tržištu ili u kulturnoj slici i ponudi Zagreba. Želim da ona postane ugodno mjesto za svakoga. Bez forsiranja, bez prenemaganja, bez velike drame", kaže ravnateljica Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog u Zagrebu. Intervju vodila Branimira Lazarin

 

Beatno i dinamitno

Tri nedavna albuma generacijski udaljenih izvođača koji se iz različitih perspektiva poigravaju žanrovskim granicama. Piše Karlo Rafaneli

 

Zrake promjene

Ivana Perić na koncertu Fever Ray u pariškoj Olimpiji: Fever Ray imaju osebujan glas, glas koji zvuči i muški i ženski, a opet ni muški ni ženski. Naglasci su nepredvidivi, vokalne krivulje ekscentrične. Na prethodnom je albumu hvatanje za ideju slobode bilo gotovo nesnosno euforično, no na novom ne forsiraju, a s time dolazi i prostor za uranjanje u ranjivost

 

TV rašetanje Borisa Rašete: Kad krunica kaže da

U crkvi svetog Blaža u Zagrebu kršteno je osmero malih Filipinaca. Hrvatska je prije pet-šest godina bila monokromatski dosadna, ali demografski trendovi, vlast i tržište rada diktiraju svoje. Na užas konzervativaca, postajemo zemlja duginih boja. U istoj župi od početka godine krstili su više filipinske nego hrvatske djece