Bolmanska bitka, koja se odvijala od 6. do 22. marta 1945. godine između njemačkog Vermahta i partizanskih jedinica, potpomognutih jedinicama sovjetske Crvene armije, zaslužuje pažnju i mjesto u sjećanju ne samo Bolmana i Baranje, nego i Hrvatske i Vojvodine.
U znak sjećanja na ‘krvave dane bolmanske’ palim borcima podignuta su dva spomenika na području Bolmana te spomenici u drugim mjestima gdje se bitka odvijala. Centralni spomenik podignut je 1951. godine na koti 92 – na raskrsnici puteva Bolman – Baranjsko Petrovo Selo – Petlovac, gdje su se vođene najteže borbe.
Preživjeli borci i njihove organizacije, najviše oni iz 15. vojvođanske udarne brigade ‘Petefi Šandor’ i 7. vojvođanske udarne brigade, uz učešće lokalnog stanovništva, obilježavali su godišnjicu Bolmanske bitke svake godine u drugoj polovini mjeseca marta. Samo iznimno, kao na primjer 1985. povodom 40-godišnjice, obilježavanje je bilo nekog drugog datuma.
Godišnjica bitke obilježavala se sve do 1991. godine. Potom se činilo da su antifašistički borci iz Bolmanske bitke zaboravljeni, posebno nakon što je i sam spomenik u dva navrata, 1999. i 2000. godine, vandalski oštećen.
Zasluge za ponovno obilježavanje Bolmanske bitke, kao i za ponovno uspostavljanje i njegovanje tradicije obilježavanja značajnih događaja iz NOB-a u Baranji, svakako pripadaju Nikoli Opačiću. On je radom u Udruzi antifašističkih boraca i antifašista Beli Manastir ponovo pokrenuo okupljanja antifašista i polaganje vijenaca na spomeniku u Batini na godišnjicu Batinske bitke, na spomeniku Crvenoj armiji u Belom Manastiru povodom Dana pobjede nad fašizmom i na spomeniku u Bolmanu na godišnjicu Bolmanske bitke.
- Te značajne događaje i datume iz Drugog svjetskog rata, poslije ovog zadnjeg rata izazvanog raspadom Jugoslavije, počeli smo obilježavati nas nekolicina iz Belog Manastira i Bolmana, a onda i iz Osijeka, da bi danas na obilježavanju godišnjice Bolmanske bitke bilo prisutno i više stotina građana iz Baranje, Slavonije, Zapadnog Srijema i Vojvodine, govori Nikola Opačić. Nakon što se u proslave uključila Udruga antifašističkih boraca i antifašista Osijek, uključili su se SUBNOR Srbije i SUBNOR AP Vojvodine, kao i predstavnici ambasada Rusije i Ukrajine. Sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Općine Jagodnjak obnovljen je centralni spomenik, a u organizaciji antifašističkih udruga i Općine Jagodnjak prošlogodišnjeg 21. marta svečano je obilježavana 70. godišnjice Bolmanske bitke.
Prošle su već tolike godine. U Baranji više nema živih svjedoka bitke jer je nedavno umro i Vladimir – Vlade Stajević (1922 – 2015.), zvani Kruščar, koji je najdulje poživio od učesnika bitke iz Bolmana i Baranje. Ipak, Bolman nije zaboravio ni bitku ni izginule antifašističke borce, čije kosti, unatoč svim pokušajima da se sahrane u grobnicama ispod spomenika, još uvijek leže i u nekadašnjim rovovima i u neobilježenim grobovima po bolmanskim njivama i šumarcima.
I ove godine, u subotu, 19. marta, Bolmanci i njihovi gosti, još jednom će se prisjetiti bitke i onih koji su u njoj pali. A nije ih bilo malo. U knjizi ‘Bolmanska bitka’, koju je pripremio Bolmanac Jovan M. Nedić i koja će uskoro biti objavljena, iznosi se podatak da su 16, 36. i 51. vojvođanska narodnooslobodilačka udarna divizija od 6. do 22. marta 1945. godine zauvijek izgubile čak 1.138 boraca, od kojih se 866 vode kao poginuli, a 272 borca kao nestali.
