>

novosti logo

Kronika Kronika
Piše Goran Gazdek

Očuvani pakrački borac

Partizanska kosturnica izmještena je iz pakračkog središta, ali Radaušev spomenik iznad nje nije: Spomenik Vanje Radauša posvećen partizanima, svrstan u baštinu nulte kategorije, preživio je turbulentne devedesete, a i ubuduće će krasiti grad, samo 50-ak metara dalje od središnjeg trga i prvobitne lokacije

Pakrac je među rijetkim hrvatskim gradovima u čijim su središtima uspjeli očuvati spomen-obilježja na partizansku i narodnooslobodilačku borbu u Drugome svjetskom ratu; premda je devedesetih prošlog stoljeća, u Domovinskom ratu, ondje razrušeno i oštećeno čak 76 posto građevina – tek nešto manje nego u Vukovaru, Hrvatskoj Kostajnici i Slunju – spomenik ranjenom borcu, rad akademskog kipara, slikara i književnika Vanje Radauša, ostao je netaknutim, preživjevši noćna miniranja, različita ‘prekrajanja’ i krađu materijala.

Pakračani tvrde da je tome pridonio smještaj spomenika uz tadašnju općinsku zgradu, ali i razum onih koji su u poraću vodili grad. Koliki je to ‘uspjeh’, govori i podatak da je nakon osamostaljenja Hrvatske uništeno zamalo 2.900 spomenika NOB-a, odnosno polovica njih. Oni koji su izbjegli takvu sudbinu, danas su uglavnom u derutnom i zapuštenom stanju.

Radaušev spomenik postavljen je 1955. iznad spomen-kosturnice s posmrtnim ostacima 68 partizana nepoznatih imena: u ljeto 2017. je renoviran, pa će u sklopu aktualne rekonstrukcije pakračkoga trga biti preseljen 50-ak metara južnije od svoje prvobitne lokacije, na početak parka i preko puta spomenika hrvatskim braniteljima iz devedesetih, koji je planirano podignuti. Naime, idejnim je rješenjem te javne gradske površine predviđeno da spomenici ustupe svoje središnje mjesto zelenoj površini, cvjetnoj aleji i pješačkoj stazi. NoGrad Pakrac i Udruga antifašističkih boraca i antifašista toga grada i obližnjeg Lipika uspjeli su postići kompromisno rješenje po kojem će partizanski spomenik ostati u središtu mjesta (samo na nešto nižem postamentu, bez kamenih stuba). Kosti iz spomen-kosturnice bit će premještene u zajedničku grobnicu na partizanskom dijelu pravoslavnoga gradskog groblja. Kako je kosturnica ionako bila u prilično lošem stanju, poglavito zbog oštećenja slivnim vodama, posmrtni ostaci iz nje premješteni su još u travnju, a u srpnju je dovršeno uređivanje nove grobnice, sve uz suglasnost Ministarstva hrvatskih branitelja.

Nova partizanska grobnica u potpunosti je obložena mramorom u koji su uklesani crvena petokraka i natpis ‘Spomen-kosturnica osloboditeljima Pakraca u Drugom svjetskom ratu’ te navedeni postavljači, Grad Pakrac i UABA Pakrac-Lipik. Radove su izvele tri pakračke tvrtke, za što je iz gradskog proračuna izdvojeno 45 tisuća kuna. - Bilo je onih koji su se protivili izmještanju kosturnice, ali moramo biti objektivni pa reći da grobnicama zaista nije mjesto u središtima gradova. Nasuprot tome, spomen-obilježjima jest i zato smo tražili da Radaušev rad, spomenička baština nulte kategorije, ostane u centru Pakraca. Naišli smo na nešto dobre političke volje, pa smo uspjeli u svom naumu; kad bi sa svime drugim bilo tako, mnogi bi se problemi lakše i brže rješavali - kaže predsjednica UABA-e Pakrac-Lipik Mirjana Bilopavlović.

Pakračko-lipički antifašisti planiraju urediti i spomen-sobu 13. slavonskoj proleterskoj udarnoj brigadi, osnovanoj u Budićima iznad Bučja kod Pakraca, čiji je prvi zapovjednik bio Bogdan Crnobrnja, poslije oslobođenja istaknuti diplomat koji je pridonio stvaranju Pokreta nesvrstanih. Spomen-soba bi također bila u pakračkom središtu, u kući kupljenoj za potrebe tamošnjeg VSNM-a. Stoga članovi Udruge već za nju prikupljaju građu o brigadi, ratu i osobama zaslužnima za društveno-ekonomski razvoj Pakraca i Lipika u poraću, poput nekadašnjega uvernera Narodne banke SFRJ Nikole Miljanića Ratara. - To je velik posao i tražimo pomoć od svih koji su voljni ozbiljno ga se prihvatiti: najviše podataka koji nas zanimaju ima u slavonskobrodskom Arhivu i požeškom Muzeju. Mislim da bismo trebali slijediti primjer Daruvara, gdje je izložbeni postav izdignut na županijsku razinu zahvaljujući studioznom radu – kaže Bilopavlović.

Udruga kojoj je na čelu ima 44 članice i člana, od kojih su dvojica, Rade Kovačić i Ljuban Šteković, osobno sudjelovali u NOB-u; u aktivnostima prednjače komemoracije i obilježavanje važnih obljetnica vezanih uz to razdoblje u pakračko-lipičkom kraju, a pored spomenutih bi uskoro trebala započeti i obnova spomenika u Batinjanima i Gornjoj Obriježi. Njihova će sanacija trajati oko tri mjeseca, a stajat će, predviđeno je, 118.000 kuna, od čega je Ministarstvo kulture osiguralo sto tisuća.

- Cilj nam je uspostaviti suradnju s drugim udrugama građana na zajedničkom širenju istine o stečevinama NOR-a i hrvatskog antifašizma te što većem uključivanju mladih u to, no sve ide jako sporo: ponekad napravimo dva koraka naprijed, ali i tri unazad. Mnogima, očito, odgovora da se antifašizmom, temeljnom progresivnom vrijednošću svijeta, manipulira na način da ga se iskorištava za svoje političke svrhe i ciljeve – zaključila je Mirjana Bilopavlović.

1/1