>

novosti logo

Kronika Kronika
Piše Anja Kožul

Od ćirilice u Vukovaru ostala samo ploča na ulazu u luku

Dijelom zbog razbijanja i prikrivanja, a dijelom zbog birokracije, jedina dvojezična i dvopismena ploča u Vukovaru ostala je samo ona u vukovarskoj luci

Ćirilično pismo na dvojezičnim pločama u Vukovaru, od njihovog postavljanja 2013., opstalo je samo na dva mjesta u tom gradu. Jedna ploča postoji na ulazu u carinu u vukovarskoj luci, a dvije su stajale u Uredu za državnu upravu – jedna je označavala samu instituciju, a druga Matični ured unutar Ureda državne uprave. Dvije dvojezične ploče sa zgrade državnog ureda skinute su ovoga mjeseca i to zbog administrativnih razloga. Naime, stupanjem na snagu Zakona o sustavu državne uprave i provedbe Nacionalnog programa reformi za 2019., sve poslove koje su dosad obavljali uredi državne uprave povjereni su upravnim odjelima županija.

Kako piše portal Srbi.hr, Vukovarsko-srijemska županija nikad nije postavila ćirilične ploče na ulazu u svoju zgradu, pa se postavlja pitanje hoće li to u dogledno vrijeme učiniti. Podsjećanja radi, na nekim državnim institucijama poslije vandalističkog divljanja – skidanja i razbijanja ploča, ćirilične ploče nikad nisu vraćene. To su, primjerice, Hrvatski zavod za zapošljavanje i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Na portalu Srbi.hr pišu da na zgradi Policijske uprave danas ne postoji nikakvo obilježje, nakon što je ploča više puta razbijana i vraćana na isto mjesto. Postoje i institucije koje su nakon skidanja ćiriličnih ploča vratile samo one koje su na latinici, kao što je vukovarski Centar za socijalnu skrb.

Još jedan od načina zatiranja ćiriličnog pisma u ovom gradu jest i preljeplivanje dvojezičnih ploča s naljepnicama s motivima hrvatske zastave. Te naljepnice, navodi se, na nekim institucijama nikada nisu skinute te i dalje stoje na zgradi Općinskog i Županijskog suda, kao i na zgradama Općinskog i Županijskog državnog odvjetništva.

SDSS-ova saborska zastupnica Dragana Jeckov u izjavi za Novosti kaže da nema iluzija da će Vukovarsko-srijemska županija u skorije vrijeme postaviti dvojezične ploče, s obzirom da se odluka Ustavnog suda tumači paušalno i s obzirom na to da nema sankcija zbog neprovođenja odluke. Svoj stav je obrazložila kroz istoriju odnosa u Gradskom vijeću.

Jeckov podsjeća da je Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Vukovara pokrenulo ocjenu ustavnosti i zakonitosti gradskog Statuta, nakon čega, u avgustu 2014., Ustavni sud ukida Statut i nalaže vukovarskom Gradskom vijeću da ga u roku od godinu dana uskladi s važećim propisima. Godinu dana poslije, donesen je Statut i statutarna odluka o upotrebi srpskoga jezika i ćiriličnog pisma, a koja ‘nije u skladu s propisanim pravima kako ih vidi Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina.’

Odbor za ljudska prava Hrvatskog sabora potom pokreće postupak ocjene ustavnosti statutarnih odredbi koje tretiraju upotrebu srpskog jezika i pisma. Nakon tri godine čekanja donesena je odluka Ustavnog suda, ukinute su kao nezakonite odredbe Statuta koje se odnose na individualna prava u dijelu koji se odnosi na dostavljanje materijala za sjednicu Gradskog vijeća na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu. Ukinuta je i odredba statutarne odluke kojom se pripadnicima srpske nacionalne manjine ograničavalo pravo na dostavljanje isprava i propisa na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu uz uvjet da postoji pisani zahtjev i dokazani pravni interes.

U odluci je Ustavni sud obavezao Gradsko vijeće Vukovara da svake godine u oktobru razmatra dostignuti stupanj razumijevanja, dijaloga i snošljivosti među građanima Vukovara, da u skladu s provedenom raspravom donese zaključke na osnovu kojih će se moći donijeti odluka o mogućnosti i potrebi proširivanja prava srpske nacionalne manjine u skladu sa Zakonu o upotrebi jezika i pisma nacionalnih manjina.

- Ustavni sud u odluci je ukinuo nekoliko diskriminirajućih odredbi i to treba pohvaliti. Međutim, ostavio je odredbu koja Gradskom veću daje za pravo da svake godine procenjuje stepen razumevanja i tolerancije. Dato je pravo trenutnoj političkoj većini na lokalnoj razini da odlučuje o pravima jedne nacionalne manjine. Smatram da je to težak teret za jednu lokalnu sredinu kao što je Vukovar, opterećen međunacionalnom netrepeljivošću koja se raspiruje, umesto da se radi na toleranciji i smirivanju tenzija - kaže Jeckov.

U praksi to je ispalo tako da je vukovarsko Gradsko vijeće 18. oktobra 2019. samo donijelo zaključak da je sve u redu, da je dostignut stupanj razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga među građanima Vukovara.

- Desilo se upravo ono na što smo ukazivali. Odlučili su da se nisu stvorili preduslovi za proširivanje opsega osiguranih individualnih prava te propisivanje kolektivnih prava pripadnicima srpske nacionalne manjine koji žive u Gradu Vukovaru. Kao u poznatoj domaćoj seriji: ‘Đekna još nije umrla, a kad će ne znamo’ - ilustrira situaciju zastupnica Jeckov.

Zastupnik Boris Milošević je u četvrtak u Saboru govorio o prijedlogu Zakona o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta. Tom prilikom je, između ostalog, rekao da se mora raditi i na tome da ćirilica bude prihvaćena.

‘Ne smijemo stvarati nova neprijateljstva, jer ćirilica simbolizira Srbe u Hrvatskoj. Reći da je ćirilica nepoželjna je zapravo reći da su Srbi nepoželjni, a ne smijemo zaboraviti da su jedna trećina građana grada Vukovara građani srpske nacionalnosti i oni su dio tog grada i oni žive u gradu Vukovaru’, kazao je Milošević.

1/1