Prvoga petka u lipnju mjesecu u Beogradu bi se trebala održati dva prosvjedna skupa protiv nasilja. Građansko-opozicijski prosvjed "Srbija protiv nasilja" održat će se peti put u svom izvornom i već uhodanom terminu, a na društvenim mrežama zasad anonimni organizatori pozivaju građane da u isto vrijeme i na istom mjestu prvi put dođu na prosvjed "Stop nasilju nad Srbima na Kosovu i Metohiji".
Opozicijski organizatori prosvjeda "Srbija protiv nasilja" odmah su optužili Vučićev režim da organiziranjem drugoga prosvjeda pokušava isprovocirati ulični sukob s prosvjednicima koji traže zaustavljanje nasilja nad kosovskometohijskim Srbima.
Tjednik Vreme bilježi da se informacija o organiziranju prosvjeda protiv nasilja nad Srbima na Kosovu na društvenim mrežama pojavila istoga dana kad je u parlamentu šef zastupničkog kluba SNS-a Milenko Jovanov "najavio da će opoziciju juriti po ulicama". Vreme prenosi da je Jovanov opozicijskim zastupnicima u Skupštini Srbije poručio sljedeće:
"Nasilje koje ste pustili iz boce sada vam se vraća kao bumerang. Vas jure po ulicama, ne nas. Ja ne sumnjam da bi oni jurili i nas, ali sada vas teraju sa protesta. I sad ćete vi u petak da vidite reakciju na to, što se vi danas namećete kao lider protesta. To ćete u petak da čujete odgovor istog tog naroda, koji kažete da zastupate. Nemoj samo da prođete kao neki drugi."
Beogradski tjednik objavio je i reakciju šefa zastupničkog kluba Narodne stranke Miroslava Aleksića koji tvrdi da "Vučićev režim pokušava na svakom održanom protestu da ubacivanjem svojih provokatora izazove sukobe i da oskrnavi ove veličanstvene proteste na kojima je cela Srbija ustala da se bori protiv nasilja. Pošto na narod nema odgovor, Vučić pokušava da na bilo koji način izazove nemire kako bi odvratio ljude od dalje borbe za ispunjenje zahteva koji su mu jasno ispostavljeni. U svemu tome novi momenat je najava Milenka Jovanova u Skupštini da će na sledećem protestu neki ljudi da jure opozicione lidere. Naravno da to ima veze sa pozivom na društvenim mrežama od strane nekih organizacija koji se kako kažu bore za Kosovo, a u stvari je očigledno da im je cilj da se obračunavaju s opozicijom i građanima".
Zbog sumnje da Vučićeva vlast organiziranjem paralelnog prosvjeda pokušava nasiljem razbiti njihov prosvjed, opozicija je zatražila sastanak s čelnicima MUP-a Srbije na kojem će tražiti da policija osigura mirno održavanje prosvjeda "Srbija protiv nasilja" i spriječi mogući ulični okršaj dviju prosvjedničkih kolona. U uzavreloj političkoj atmosferi u Srbiji malo kome pada na pamet da bi se dva prosvjeda mogla stopiti u jedan, iako se oba zalažu protiv nasilja.
Građansko-opozicijski prosvjed "Srbija protiv nasilja" političkom alkemijom brzo je prešao put od pobune protiv nasilja koje je kulminiralo masovnim ubojstvima djece u beogradskoj školi i mladih ljudi u selima kraj Mladenovca u masovne prosvjede protiv "političkog nasilja Vučićevog režima nad građanima Srbije".
Prosvjed "Stop nasilju nad Srbima na Kosovu i Metohiji" zasad je najavljen kao dizanje glasa protiv "nasilja Kurtijevog režima nad kosovskometohijskim Srbima", ali je opozicija uvjerena da će ga vlast Vučićevih naprednjaka odmah okrenuti protiv njihovih uličnih demonstracija na kojima je pokušavaju srušiti ili natjerati na ustupke prije nego što sjednu za stol kako bi dogovorili održavanje izvanrednih izbora.
Problem opozicije je, međutim, što je duže od desetljeća stajala sa strane i prepustila koalicijskoj vlasti Vučićevih naprednjaka da se sama nosi s pregovorima o normalizaciji odnosa s Prištinom.
Lijevo-liberalna opozicija je uglavnom šutke popratila potpisivanje Briselskog sporazuma i svih njegovih dodataka te Vučićevo prihvaćanje Ohridskog sporazuma, a desnica ih je odbijala ustrajući na maksimalističkom stavu da se o Kosovu kao sastavnom dijelu Srbije uopće ne može pregovarati. U suštini je čitava opozicija čekala da se Vučićeva vlast slomi u pregovorima o normalizaciji odnosa s Prištinom.
Odluka NATO-a da na Kosovo pošalje dodatnih 700 vojnika i američko upozorenje Prištini da bi to mogao biti uvod u uvođenje međunarodnog protektorata na Kosovu zapečatili su i posljednju nadu opozicije da će dobiti podršku Zapada za rušenje Vučićevog režima
Od dolaska Samoopredjeljenja na vlast na Kosovu opozicija je iz prikrajka nijemo promatrala kako Kurtijeva vlada ustrajno godinama odbija provesti ključnu odredbu Briselskog sporazuma o formiranju Zajednice srpskih općina, a jedva da je skrivala likovanje zbog sukoba i incidenata, pa i krvavih, koji su se zbog neprovođenja potpisanih sporazuma učestalo početi događati između prištinskih vlasti i stanovništva u općinama sa srpskom većinom. Ni činjenica da su Europska unija i SAD podržali Briselski i Ohridski sporazum nije ponukala opoziciju da podrži zahtjeve Vučićeve vlasti da Kurtijeva vlada omogući formiranje ZSO-a, ali je koristila svaku priliku da je proglasi krivom za težak položaj Srba na Kosovu.
Kad je Kurtijeva vlada proteklog vikenda u općinama sa srpskom većinom na sjeveru Kosova, u njihova administrativna sjedišta u kojima rade srpski službenici, uz pratnju specijalne policije uvela albanske predsjednike općina koji su izabrani na izborima koje su srpski birači listom bojkotirali, opozicija je u prvim reakcijama odmah počela prozivati vlast Vučićevih naprednjaka da je glavni krivac zbog Kurtijevog nasilnog preuzimanja vlasti na sjeveru Kosova.
Stišala se tek nakon što se u Zubinom Potoku prosvjed tamošnjih Srba pretvorio u nasilni obračun s pripadnicima KFOR-a koji su sprječavali njihov obračun s pripadnicima Kosovske policije koji su zauzeli općinsku zgradu.
Još zblenutije su opozicijski lideri nastavili šutjeti nakon što su američki diplomati, unatoč tome što su pobunjeni Srbi napali pripadnike KFOR-a, za dovođenje Kosova na rub još jednog oružanog sukoba optužili Kurtijevu vladu, a od Vučićeve vlasti zatražili tek suzdržanost i spuštanje tenzija.
Taman kad su pomislili da im se Vučićeva vlast i zbog svoje navodno promašene kosovske politike namjestila za novi krug uličnog cipelarenja, američki državni tajnik Antony Blinken iz Washingtona je poručio da je "odluka vlade u Prištini da prisilno pristupi opštinskim zgradama na severu pokrajine snažno i nepotrebno eskalirala tenzije".
Blinken je Beograd i Prištinu pozvao da "preduzmu hitne mere za deeskalaciju tenzija". Pritom je bio precizan: "Premijer Kurti i njegova vlada treba da obezbede da izabrani gradonačelnici obavljaju svoje prelazne dužnosti sa alternativnih lokacija izvan opštinskih zgrada i da povuku policijske snage iz okoline", a od Vučića i srpske vlade zatražio da "spuste bezbednosni status oružanih snaga i pozovu Srbe na KiM da prestanu da izazivaju KFOR i uzdrže se od daljeg nasilja".
Kako je američka administracija uz jasno adresiranje krivice za najnovije nerede na sjeveru Kosova uvela i prve sankcije Kurtijevoj vlasti (izbacivanje kosovske vojske iz vježbe Defender Europe 2023., zabrana posjete kosovskih dužnosnika SAD-u, uskraćivanje američke podrške u procesu priznavanja kosovske države i pristupanju u međunarodne organizacije), opoziciji je to bio znak da odustane od prozivanja Vučićevog režima zbog zbivanja na sjeveru Kosova.
Odluka NATO-a da na Kosovo pošalje dodatnih 700 vojnika i američko upozorenje Prištini da bi to mogao biti uvod u uvođenje međunarodnog protektorata na Kosovu zapečatili su i posljednju nadu opozicije da će dobiti podršku Zapada za rušenje Vučićevog režima, a produbilo strah da će mu zbog suradnje u raspetljavanju kosovskog čvora dopustiti da uguši njihove zahuktale ulične prosvjede.
