>

novosti logo

Predstavljena knjiga češkog etnologa Filipa Tesara o etničkim konfliktima

Mržnja je najraširenije laičko objašnjenje etničkih konflikata, napisao je Tesar u svojoj knjizi u kojoj se bavi i sukobima na Balkanu

Zbog čega i na koji način dolazi do etničkih konflikata, pitanje je na koje je kroz knjigu 'Etnički konflikti. Na Balkanu i ne samo tu' (Biblioteka xx vek, Beograd 2019.) pokušao odgovoriti češki etnolog Filip Tesar, a koja je u utorak predstavljena u Zagrebu, kao zadnji događaj Klio festa.

Etnolog i antropolog Ivan Čolović, inače urednik čuvene Biblioteke XX vek, kazao je da je za objavljivanje knjige zaslužan češki antropolog František Šistek. On mu je preporučio Tesarovo djelo koje je već bilo prevedeno na bosanski jezik.

– Rukopis mi tako dođe u ruke, pročitam ga i svatim da je to vrlo važna i značajna knjiga i da je odlično preveo Adin Ljuca – kazao je Čolović.

Autor je ideju za pisanje dobio početkom devedesetih kada je često dolazio na područje bivše Jugoslavije, što se, kako je kazao Ćolović, osjeća u knjizi kao osobno svjedočanstvo.

– Piše da su susreti u Bosni bili važni za njega, ne samo kao istraživača, nego i kao čoveka koji je nakon takvih iskustava mogao lakše da razume druge stvari iz svoje okoline, kao i sukobe i probleme sa kojima se susretao on i njegova familija. Ipak, 'Etnički konflikti' su pre svega uzorno znanstveno delo nastalo terenskim istraživanjem uz temeljito proučavanje literature o tom fenomenu. Impresioniralo me što svoje stručno interesovanje nije ograničio na etnološku i antropološku literaturu, nego je napravio interdisciplinarnu studiju. Za ovako nešto potrebna je izuzetna suma znanja koja je data među koricama ove knjige – rekao je Čolović, dodavši da je autor na relativno malom broju stranica poput kakvog leksikografa uspio predstaviti pregršt podataka i tema, što je čini neizostavnom za svakoga tko će se dalje baviti ovom temom.

– Rat u BiH - koji ne bih opisao kao etnički konflikt nego kao rat koji je imao više etničkih sukoba kao prateću pojavu - za mene nije bio samo akademska tema. Kao stranac sam se približio tim događanjima koliko god sam mogao. Pitao sam se koliko je moguće te etničke sukobe spriječiti ili ih barem ublažiti. Lako je govoriti i pisati o etničkom sukobu Srba i Hrvata, ali to je određen vid dehumanizacije jer ako skupine gledate kao zajednice svih pojedinaca pod zajedničkim naslovom, gubite iz vida da se taj isti sukob dotiče svakoga od njih, a rat može strahovito promijeniti život svakome  – kazao je Tesar.

Prema njegovim riječima, trudio se da knjiga bude stručna, ali da ne bude namijenjena isključivo akademskim čitateljima, nego da je čitaju šire. - Nije mi bio cilj opisivati sukobe na Balkanu, premda je to bio povod za njeno pisanje, prije svega bošnjačko-hrvatski sukob u srednjoj Bosni. Tamo sam vidio da ne postoje samo Bošnjaci i Hrvati kao takve zadane zajednice koje se nikad ne mijenjaju. Često se kaže da se na Balkanu oduvijek međusobno ratovalo, ali to naprosto nije istina. – rekao je Tesar, ispričavši da je imao blisko iskustvo i s nenasilnim etničkim konfliktom između Albanaca i Gorana koji su se našli u istom položaj kao kosovski Turci ili Romi između čekića i nakovnja, odnosno između Srba i Albanca pa su za saveznike birali jedne ili druge, čak se kasnije i dijeleći međusobno po tom ključu.

Prevoditelj Ljuca, koji je iz Zenice početkom rata otišao u Prag, rekao je da događanja u Jugoslaviji početkom devedesetih nisu po ničemu bila originalna i jedinstvena i da je za shvaćanje situacije nužna usporedba s drugima.

– Upravo je to Tesar napravio služeći se brojnim primjerima iz cijelog svijeta. Tako nam je pružio mogućnost da izađemo iz svoje zahačurenosti nesrećom koja nam se dogodila – rekao je Ljuca, citiravši Tesara koji je napisao da je mržnja najraširenije laičko objašnjenje etničkih konflikata. Bosna i Hercegovina nikako nije bila tamni vilajet, kako nam se danas želi prikazati, kazao je. Objasnio je da je do krvavih zločina došlo zbog toga što se ono što je prirodno sraslo nije moglo drukčije rastrgati, a to su oni koji su rasturali Bosnu jako dobro znali i zato su koristili stereotip o ‘tamnom vilajetu‘.

Knjiga, koja je izvorno objavljena 2007. godine, predstavljena je i u Beogradu, a čekaju je promocije u Sarajevu i Podgorici, izdana je kao 240. u Biblioteci XX vek, uz pomoć čeških ambasada u Zagrebu, Beogradu, Sarajevu i Podgorici.

1/1