Pored devastiranog spomenika i nekadašnjeg Spomen doma na Debeloj Kosi, u Krnjaku je obilježena 75.godišnjica formiranja Prvog kordunaškog partizanskog odreda. Budući da je godišnjica obilježena na Dan ustanka naroda Hrvatske, u Krnjaku se okupilo nekoliko stotina antifašista koji su ranije toga dana bili u Srbu. Među prisutnima je bio i historičar Đuro Zatezalo, koji je kao direktor karlovačkog Historijskog arhiva sudjelovao u opremanju i postavljanju muzejskog postava na Debeloj Kosi.

- Na ovom mjestu 27. jula 1941. godine tridesetak ljudi krenulo je u borbu protiv fašizma. Iako slabo naoružani, sa tek 13 vojničkih pušaka i nešto lovačkog oružja i bez ikakvog vojničkog znanja i iskustva, nisu imali dileme šta činiti - kazao je Rade Grijaković, predsjednik Udruženja antifašista općine Krnjak, koji je okupljene pozdravio kao ‘unuk jednog od partizana čiji je ratni put išao preko Debele Kose’.

Grijaković je podsjetio da je prvi komandir Odreda bio Stanko Opačić Ćanica, a prvi politički komesar Većeslav Holjevac. Odred je djelovao na velikom prostoru bivših općina Tušilović, Vukmanić, Krnjak i Vojnić, a prvu veću uspješnu akcija izveo je 31.avgusta 1941. godine, kada je oslobođena Perjasica. Založio se i da se bez obzira na neumitni odlazak učesnika i živih svjedoka slavne prošlosti sjećanje na ove hrabre ljude nikada ne izblijedi. Podsjetio je i na herojski ulazak grupe partizana preobučenih u domobranske uniforme 17. novembra 1941. u okupirani Karlovac, kao i na činjenicu da je od 25 partizana njih deset bilo iz odreda Debela Kosa. Odred je formalno prestao postojati 20. oktobra 1941. godine, kada je prešao u sastav Prve čete Prvog kordunaškog bataljuna.

- Formiranje Odreda bio je odgovor ovdašnjeg stanovništva na sve ono što se događalo u Veljunu, Zagorju, a onda i u Ivanović Jarku - rekao je Dejan Mihajlović, načelnik općine Krnjak, podsjetivši da je potom uslijedilo formiranje niza drugih partizanskih odreda u brojnim mjestima Korduna i podno Petrove gore. Mihajlović je podsjetio i na činjenicu da su ovdašnji borci bili uspješni i nakon Drugog svjetskog rata, kada je dobar dio njih obnašao državničke funkcije. Okupljene je pozdravio u ime Milorada Pupovca, predsjednika Srpskog narodnog vijeća, i Franje Habulina, predsjednika Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske.

- Oni nam se, nažalost, nisu mogli pridružiti zbog brojnih problema koje su danas u Srbu uzrokovali oni koji sa antifašizmom nemaju ništa, već veličaju one protiv kojih su se ovdašnji borci borili. To pokazuje u kakvom vremenu i u kakvoj državi živimo. Ona se evidentno ne može sama nositi sa tim pojavama - istaknuo je načelnik Mihajlović.

Dodao je da se radi na tome da se spomenik i Spomen dom na Debeloj Kosi obnove državnim sredstvima, odnosno, preko Ministarstva kulture. Međutim, svi projekti u zadnjih pola godine su stopirani.

- Nadamo se da će se situacija promijeniti nakon novih, izvanrednih izbora. Svaka nepravda može trajati dugo, ali ipak ne dovijeka - zaključio je Mihajlović.