U Dalju je 23. maja obilježen Dan Zajedničkog veća opština, u znak sjećanja na potpisivanje Sporazuma o osnivanju ove institucije koji su 1997. godine potpisali Jure Radić s hrvatske, Miloš Vojnović sa srpske te Žak Pol Klajn u ime prelazne uprave UNTAES-a i međunarodne zajednice.

Bilo je to vrijeme mirne reintegracije, a u oktobru 1998. godine hrvatska vlada donijela je odluku o organizaciji, sastavu, statusu, nadležnosti i finansiranju čime je završen proces osnivanja ZVO-a kojim je ova institucija dobila poseban status unutar Hrvatske.

- Sporazum o osnivanju ZVO-a potpisan je na osnovu Erdutskog sporazuma i to je dan koji mi ovde slavimo. Institucija je kroz ovih 25 godina prolazila kroz razne faze, ali još uvek nije rešeno pitanje registracije. U samom startu ZVO je registrovano kao udruženje koje svojim delovanjem treba da odredi svoje nadležnosti. Takve su tada bile prilike, a na nama je ostalo da definišemo status i nadležnosti. Poslednjih godina možemo biti izuzetno zadovoljni jer je, u odnosu na neke ranije godine, finansijska situacija stabilna prvenstveno jer SDSS u vladajućoj koaliciji, a imamo premijera koji manjine vidi uz sebe. Ono što nije dobro je da naš status zavisi od stava premijera ili koalicionog potencijala manjinskih stranaka. Ne postoji definisan status i stalno finansiranje – rekao je predsjednik ZVO-a Dejan Drakulić. Naglasio je brojne programe koje ZVO provodi posljednjih godina, vezane na obrazovanje na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, kulturu, izdavačku djelatnost, medije i sport.

- Svi koji prate rad ZVO-a, znaju koliko se samo lani radilo, počevši od završetka Srpskog doma u Vukovaru kao kapitalnog projekta, a koliko je samo onih malih projekata i programa koji su napravljeni. Verujem da se nikad nije radilo više, a dugo je trebalo da dođemo do toga. Kada sagledamo širu sliku i naše druge organizacije, situacija je slična. Verujem da nikad nije bila povoljnija, kao i saradnja između svih naših organizacija. Na nama je zadatak da to jedinstvo očuvamo i unapredimo – rekao je zastupnik SDSS-a i potpredsjednik SNV-a Boris Milošević.

Po riječima potpredsjednice Vlade Anje Šimprage, u 26 godina od osnivanja ZVO-a, zajednički se prošlo kroz teška vremena u kojima je glavni cilj srpskih institucija bio dati glas Srbima u Hrvatskoj i ukazati na sve one probleme sa kojima se susreću.

- Nakon toga radili smo na tome da se izbjeglice vrate, a da se prava Srba uokvire u zakone te da postanemo politički faktor. Danas je naša zajednica stabilna i prepoznata iako još uvijek postoje oni koji na nas ne gledaju blagonaklono i rado bi nam ta prava smanjivali. Važno je da su institucije poput ZVO-a za Srbe u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Sremu uvijek bile sigurna luka - rekla je i naglasila da je osnivanje ZVO-a definirano na osnovu međunarodnog pravnog akta na čijem je temelju završen rat i započet proces mirne reintegracije.

- Onima koji danas dovode u pitanje prava proizašla iz Erdutskog sporazuma, ovu činjenicu treba uporno ponavljati jer ovo nije obično udruženje građana već instrument sprovođenja međunarodnog sporazuma - ukazala je Šimpraga. Na proslavi Dana ZVO-a govorio je i direktor Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Alen Tahiri, naglasivši važnost vladinih operativnih programa za nacionalne manjine, na osnovu kojih su za programe i delovanje ZVO-a osigurana financijska sredstva. Sjednici su prisustvovali brojni gosti, pa se u ime Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu Ministarstva spoljnih poslova Srbije, prisutnima obratio Đorđe Aleksić. Na sjednici je bio i predsjednik glavne Skupštine SDSS-a Vojislav Stanimirović, kao i predstavnici društveno-političkog života Srba iz Republike Hrvatske.

Tom prilikom dodijeljena su i priznanja ZVO-a. Povelju za doprinos očuvanju identiteta dobio je istaknuti društveni radnik iz Markušice Radenko Bošković Rajs, a Plaketu za izuzetna ostvarenja u određenoj oblasti dugogodišnji prosvetni radnik iz Borova, a sada u penziji Radoslav Durajlija, koji je kao direktor, a potom i zamjenik direktora u vukovarskoj Gimnaziji, bio aktivni učesnik procesa mirne reintegracije kada je u pitanju pravo pripadnika srpske zajednice na školovanje na srpskom jeziku i ćirilici. Povodom proslave svog dana, ZVO je svim građanima poklonilo koncert znamenite beogradske YU grupe u Bijelom Brdu gdje se okupio veliki broj publike. Do ove godine ZVO je svoj dan proslavljao isključivo u Vukovaru, a nakon sjednice u Dalju najavljeno je da će ubuduće godišnjice biti održavane u drugim mjestima koja "pokriva" ZVO.