Novosti

Kronika

Srbima i Hrvatima treba manje povijesti, a više suradnje

Srbi u Hrvatskoj uvijek su imali percepciju sebe kao ratnika zbog dugog postojanja Vojne krajine, ali i razvijenog antifašističkog narativa zbog Drugog svjetskog rata u kojem su se zajedno s Hrvatima borili za oslobođenje zemlje, rekao je Darko Gavrilović na predstavljanju knjige "Srbi u Hrvatskoj – put ka očuvanju identiteta"

Large srbi 3  1

Davor Pauković i Darko Gavrilović (foto Nenad Jovanović)

U okviru devetog Festivala povijesti – Kliofesta, koji se od 17. do 20. maja održava u Nacionalnoj knjižnici u Zagrebu i drugim lokacijama po metropoli i unutrašnjosti Hrvatske, predstavljena je

knjiga "Srbi u Hrvatskoj – put ka očuvanju identiteta" čiji su autori suradnici Centra za istoriju, demokratiju i pomirenje iz Novog Sada Darko Gavrilović i Janko Veselinović, koji je i predsjednik parlamentarne grupe prijateljstva s Hrvatskom.

Knjiga predstavlja izbor radova dvojice autora iz 15-godišnje tradicije održavanja skupova "Srpsko hrvatski odnosi u 20 vijeku" u Golubiću Obrovačkom u organizaciji Centra za istoriju, demokratiju i pomirenje te Udruge za povijest, suradnju i pomirenje na kojima su učestvovali brojni naučnici, političari, te predstavnici medija i nevladinog sektora.

Predstavljeni radovi su plod istraživanja dvojice autora u vezi s mogućnostima pomirenja dvaju naroda, normalizaciji političkih odnosa između Srbije i Hrvatske, kao i trudu da se u jednoj lokalnoj zajednici kao što je općina Obrovac potakne da život bude održiv i plodonosan, prevlađujući etničke podjele uz inzistiranje na suradnji. Autori su dolazili do različitih zaključaka, ali se sabirali u jednom - kako očuvati identitet Srba u Hrvatskoj.

- Prošlo stoljeće utjecalo je na hrvatsko-srpske odnose, kako zbog dva svjetska rata i ratove 90-ih, tako i kroz bogatu i plodnu suradnju - rekao je Davor Pauković, koji je uz Gavrilovića predstavio knjigu.

Nakon uspostave odnosa 1996. odnosa Hrvatske i SRJ, odnosno Srbije postojala je dinamika razvoja i napredovanja. Razvoj odnosa neko su vrijeme kočile desnice u obje države, ali je cijelo vrijeme postojala komunikacija s tim da je Hrvatska bila u lakšoj situaciji jer su njene granice riješene, a članica je EU i NATO-a.

- Rekoncilijacija nije jednosmjeran proces, a o njoj ni kao narodi ni kao države nikad nismo imali konsenzus. Previše je traumatske povijesti u hrvatsko-srpskim odnosima; treba nam manje povijesti a više zajedničkih tema vezanih uz suradnju - rekao je Pauković i podsjetio na bogatu povijest susreta historičara dvije zemlje, kao i na susrete u Golubiću Obrovačkom.

- Prošli vijek obilježila su ideologije, zbog čega moramo pokušati liječiti rane. Veselinović je vodio pravničku borbu za bolji položaj Srba koji se popravlja. Moji tekstovi, pošto sam historičar, govore o nuđenju boljeg života - rekao je Darko Gavrilović, ističući da su izvinjenja koja su državni rukovodioci međusobno upućivali ovih godina bitna, ali nedovoljna za izmirenje.

- Za mjesto Susreta odabrali smo Golubić zbog suživota dviju zajednica jer su tamo na vlasti godinama HDZ i SDSS. Susreti uključuju ljude, oživljavaju privredu, a ljudi se vraćaju, pa se cijeli kraj izmijenio nabolje - ukazao je Gavrilović.

- Srbi u Hrvatskoj uvijek su imali percepciju sebe kao ratnika zbog dugog postojanja Vojne krajine, ali i razvijenog antifašističkog narativa zbog Drugog svjetskog rata u kojem su se zajedno s Hrvatima borili za oslobođenje zemlje - rekao je Gavrilović.

Naglasio je nužnost očuvanja ćirilice koja nije samo srpsko pismo, kao i ukazivanja na značaj Srba u hrvatskoj kulturi i nauci kroz primjere Vladana Desnice, Petra Preradovića, Grigora Viteza ili Milutina Milankovića. Među faktorima koji djeluju na unapređenje odnosa dvaju naroda i država, Gavrilović je ubrojao medije i vjerske zajednice, odnosno suradnju i dobre odnose SPC- a i Rimokatoličke crkve, a zaključio je i kako se zajedno s položajem Srba u Hrvatskoj treba razmatrati i položaj Hrvata u Srbiji. Kako je najavljeno, knjiga će do ljeta biti promovirana u "Prosvjeti" u Zagrebu.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više