Kako ocjenjujete aktualnu situaciju u Županiji, pogotovu nakon nedavnih dopunskih izbora?
Za srpsku zajednicu na području Vukovarsko-sremske županije od velikog je značaja osvajanje dodatna tri većnička mesta u Županijskoj skupštini. Uz prethodno osvojena dva mandata, sa tih pet većnika činimo vrlo respektabilnu snagu, šta će imati pozitivne implikacije na unapređenje položaja pripadnika naše zajednice te na rešavanje mnogobrojnih problema koji nas opterećuju. Izbori su ponovno pokazali da su srpskoj zajednici u Hrvatskoj potrebni zajedništvo, jedinstvo i sloga, jer samo sa time možemo da napravimo potrebne iskorake koji će imati pozitivne efekte u celoj zemlji. SDSS je još jednom dokazao da je jedina relevantna srpska politička opcija u Hrvatskoj - sa kontinuitetom u radu, kadrovima i infrastrukturom - koja može da dovede do boljeg položaja naših ljudi.
Jeste li zadovoljni pripremama za popis stanovništva i postotkom samopopisanih?
Srpske institucije i organizacije su vrlo rano, zajednički i dogovorno, pristupile pripremama za tekući popis stanovništva; sve neophodne predradnje odrađene su kvalitetno i na vreme. Možemo da budemo zadovoljni procentom onih koji su se odlučili na samopopis, ali smo očekivali i da će se značajan broj ljudi, posebno onih starije životne dobi, odlučiti da sačeka popisivača u svojoj kući i da se popiše na licu mesta. Na našem području u potpunosti je ispunjena preporuka nadležnih organa, pa među popisivačima imamo proporcionalnu zastupljenost Srba obzirom na naš broj u određenoj jedinici lokalne samouprave. Realno je da će popis pokazati mnogo manji ukupni broj stanovnika Hrvatske, pa tako i u jednoj od županija sa najviše odlazaka ljudi u potrazi za boljim životom. Takav masovni odlazak nije pogodio samo pripadnike naše zajednice nego i pripadnike većinskog naroda pa je teško govoriti o tome kako će to da se odrazi na procente, pogotovo u Vukovaru; sigurno je samo to da ćemo u apsolutnoj većini da budemo tamo gde smo uvek bili dominantni – u Borovu, Trpinji, Negoslavcima i Markušici.
Što suglasnost Županijske skupštine na statute šest osnovnih škola znači za učenike i nastavnike tih ustanova?
Nedavna odluka Skupštine da dade takvu suglasnost je značajan iskorak, jer su tako stvorene pretpostavke za normalan rad škola, mogućnost izbora ili reizbora školskih direktora, kao i mogućnost apliciranja na razne natječaje i slično. Šta se tiče zahteva opština Borovo, Negoslavci i Markušica vezanog za prenos osnivačkih prava, on je poslan pre gotovo šest godina i nije povučen: Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama predviđa da je Županija dužna preneti osnivačka prava na te tri jedinice lokalne samouprave jer su ispunjena oba kumulativna zahteva – da se nastava u određenoj školi odvija na jeziku i pismu manjine ako su oni, taj jezik i pismo, u službenoj upotrebi na tom području. Dodatno, tu su i zaključak saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te dopis ministrice obrazovanja Vukovarsko-sremskoj županiji kojim se to traži. Podsetiću i na preporuku Međuvladinog mešovitog odbora za rešavanje problema srpske manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Srbiji, koji u domenu obrazovanja preporučuje hrvatskoj strani da izvrši preregistraciju škola u kojima se nastava izvodi na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu; na isti problem ukazali su pučka pravobraniteljica RH i Savetodavni odbor Veća Evrope u svojim izveštajima.
Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava izabran je za predsjednika Domovinskog pokreta: hoće li to dodatno usložnjavati međunacionalne odnose u gradu?
Vreme će to pokazati: realno, može se očekivati da će se odnosi komplikovati i koristiti u dnevno-političke svrhe, iako bih voleo da grešim. Smatram da se Vukovar ne vodi dobro i da grad nema dobru društvenu klimu, šta bi prvenstveno trebala da generiše njegova vlast. Sama činjenica da se zakonom zagarantovana prava srpske manjine stalno naglašavaju kao nešto negativno i problematično, ne daje nam mnogo razloga za optimizam. Ali zaista bih želeo da se stvari po tom pitanju promene - da se uvidi da pripadnici srpske nacionalne manjine žele dobro svom gradu, Županiji i celoj zemlji u kojoj su ostali da žive i grade svoju budućnost.
