>

novosti logo

Kronika Kronika
Piše N.J.

Srđan Kolar: Do vlasti preko ćirilice

Stanje se dodatno raspiruje sa približavanjem 18. novembra, no to je nešto na šta su ovde već navikli, kaže vijećnik SDSS-a u Vukovaru

Kakvo je stanje u Vukovaru poslije ispada Ivana Penave koji je, bacivši na pod Statut grada tiskan ćirilicom, iskazao ne samo mržnju prema građanima srpske nacionalnosti nego krajnje nepoštovanje obilježja i običaja sredine u kojoj obnaša gradonačelničku dužnost? U kolikoj su se mjeri uzburkali duhovi nakon razmjene diplomatskih nota između Hrvatske i Srbije a uslijed podizanja spomen-obilježja generalu Mladenu Bratiću u Novom Sadu?

Činjenica je da u Vukovaru već dulje vlada atmosfera međunacionalnog neuvažavanja i nepoštovanja, koja se dodatno zagreva kad taj grad treba da se iskoristi za sabiranje predizbornih političkih poena. Sam akt bacanja Statuta na ćirilici govori o aktuelnom gradonačelniku kao o čoveku koji nije za dijalog i međusobno uvažavanje: da apsurd bude veći, reč je o dokumentu kojim je većnicima srpske zajednice dana mogućnost da sve gradske akte zatraže na materinjem jeziku i ćiriličnom pismu i koji je 2015. izglasan na njegov predlog. Iz svega toga je vidljiva njegova borba za vlast, obzirom na unutarstranačke izbore u HDZ-u i osobne ambicije na njima, ali sve preko leđa nas Srba i naših, Ustavnim zakonom zagarantovanih prava.

Stanje se dodatno raspiruje sa približavanjem 18. novembra, no to je nešto na šta su naši ljudi ovde, nažalost, već navikli. Spomen-ploča Mladenu Bratiću je obeležje postavljeno u jednom kompleksu Vojske RS: iz medija se dade zaključiti da jedan deo građana Srbije to podržava, a jedan ne, pa sam mišljenja da je to pre svega stvar te države. Smatram da se svi trebamo zalagati za normalizaciju odnosa dveju zemalja te da nije dobro činiti išta šta narušava međunacionalno uvažavanje i poštivanje.

Kakve su reakcije ljudi u gradu i Županiji na kampanju ‘Da se bolje razumijemo’ koju su zajednički pokrenuli SNV i ZVO s ciljem promocije ćirilice u Hrvatskoj?

Kampanja je lansirana sa namerom da se skine stigma sa jednog pisma koje nikad nije i ne može da bude ‘agresorsko’, kao i sa željom da se neke razlike između većinskog i manjinskog naroda u našoj zemlji bolje razumeju, a eventualno i prevaziđu u šta većoj meri. Neprihvatljive su neke tvrdnje da nijedno pismo osim latiničnog nije dobrodošlo u Vukovar i Hrvatsku, dakle u Evropsku uniju, a da se istovremeno npr. jednom varijantom ćirilice služi većina u Bugarskoj, članici iste zajednice. Smatram da je kampanjom SNV-a i ZVO-a postignut efekat već samim time šta se javnost upoznala sa odnosom prema ćirilici i srpskoj zajednici u Hrvatskoj od strane pojedinaca koji predstavljaju aktuelni politički vrh na na lokalnom i regionalnom nivou. Žalosti nas da ta kampanja u Vukovaru ipak nije prepoznata kao iskorak u bolje sutra za sve nas, odnosno kao prilika za dijalog i bolji odnos svih ljudi koji žive u Vukovaru.

Očekujete li da će se napetosti, uobičajene uoči godišnjice pada grada, ovoga puta još više povećati?

Kad je reč o stanovnicima Vukovara, ne verujem da će biti većih problema, jer mnogi od njih ionako u to vreme odlaze iz grada, pogotovo oni srpske nacionalnosti; sama politička atmosfera dovela je do takvog ponašanja ljudi i to mogu da razumem. Kako će biti u ovogodišnjoj Koloni sećanja, hoće li da bude razdora, incidenata i između koga, tek ćemo da vidimo.

Je li se u proteklih dvanaest mjeseci nabolje promijenila bar ekonomska i socijalna slika Vukovara i Županije te koliko u tom smislu može učiniti SDSS?

Nažalost, svedočimo stalnoj migraciji stanovništva iz grada i cele Županije i to prevashodno zbog ekonomske situacije. Istina je da lokalne vlasti daju određenu finansijsku podršku privrednicima, ali to očigledno nije dosta da se rast pomeri do mere koja bi ohrabrila radno sposobne ljude da ne odlaze odavde. I SDSS u okviru svojih mogućnosti provodi razne socijalne programe, ali ni to nije dovoljno za ozbiljniji napredak ove sredine. Moram da kažem da smo neretko bili jedini zagovornici politike opšte privredne konsolidacije, a ne oni koji sakupljaju političke poene na račun međunacionalnih odnosa.

1/1