Godinu dana nakon pojave koronavirusa, od kojeg je do sada u Hrvatskoj zaraženo 240.017 osoba, a preminulo ih je 5.539, SDSS-ova zastupnica Dragana Jeckov u slobodnom govoru zatražila je olakšavanje povratka hrvatskih državljana iz Srbije i BiH u našu zemlju tako da bude ukinuta obaveza posjedovanja negativnog nalaza PCR testa ne starijeg od 48 sati, odnosno obaveza PCR testiranja odmah po dolasku u Hrvatsku o vlastitom trošku.
Podsjećajući da je Odluka o privremenoj zabrani i ograničavanju prelaska preko graničnih prijelaza RH od 30. 11. 2020. uz druge, u međuvremenu donijete izmjene, na snazi do kraja februara, Jeckov je naglasila da određen broj hrvatskih državljana koji živi u pograničnim područjima prirodno gravitira susjednim zemljama.
- Razlozi za to su različiti; posao, obiteljske veze, nekretnine, školovanje ili studiranje. Neke od ovih kategorija nalaze se u težem položaju kad ulaze u Hrvatsku iz trećih zemalja. S obzirom da dolazim s istoka Hrvatske, svjedok sam da postoji veći broj studenata hrvatskih državljana različitih nacionalnosti iz Osijeka, Vukovara i Belog Manastira koji studiraju primjerice u Somboru, Subotici, Novom Sadu ili Orašju, Brčkom ili Bijeljini, rekla je Jeckov. Kao problem navela je obavezu predočenja negativnog PCR testa ili obavljanje PCR testiranja o svom trošku uz samoizolaciju do dobivanja negativnog nalaza, odnosno deset dana bez testiranja.
- Sve ovo predstavlja veliki problem studentima, odnosno njihovim roditeljima i udar je na njihov kućni budžet. Pored navedenog, u prilog potrebi ublažavanja režima govori više činjenica. Epidemiološka situacija u sve tri države sve je povoljnija i stabilnija. Broj novozaraženih u konstantnom je padu. U BiH su 23. februara bila 343 nova slučaja. Povoljnoj epidemiološkoj slici doprinosi i sve veći broj cijepljenih osoba - zaključno s 20. februarom u Hrvatskoj su cijepljene 142.222 osobe. U Srbiji je najmanje jednu dozu primilo skoro milion ljudi, odnosno skoro 15 posto stanovništva - ukazala je Jeckov.
Apelirala je na nadležne da prilikom idućeg razmatranja rečene Odluke, uzmu u obzir neosporne činjenice i olakšaju povratak hrvatskih državljana iz Srbije i BiH.
- Bez namjere politizacije ovog pitanja, jednostavno radi olakšanja prelaska granice, apeliram da se razmisli o liberalizaciji - podvukla je Jeckov.
Osnovati slobodnu zonu Banije
Učestvujući u saborskoj raspravi o Izvještaju o poslovanju slobodnih zona u 2019. godini, zastupnica SDSS-a Anja Šimpraga predložila je otvaranje slobodne zone - na Baniji.
- Više puta smo ovdje pričali o potrebi revitalizacije potresom pogođenog područja Banije. Ne vidim nijedan razlog zašto u Glini, Petrinji ili Sisku ne bi započeli sa osnivanjem slobodne zone, primarno s korisnicima koji su orijentirani proizvodnim djelatnostima. Blagodati osnivanja slobodne zone osjetili bi zapravo svi i ovo područje posebne državne skrbi živnulo bi. Pored svih prednosti slobodnih zona koje daju pozitivni propisi Hrvatske, potencijalni korisnici slobodne zone mogli bi iskoristiti blizinu granice sa susjednom BiH, blizinu Zagreba i zagrebačke zračne luke, dobru cestovnu povezanost s ostalim dijelovima, a danas-sutra i auto puta Sisak-Zagreb. Poduzetnici s Banije imali bi centralno mjesto okupljanja, a stanovništvo Banije dobilo bi priliku za zapošljavanje i priliku novog okupljanja - rekla je Šimpraga.
- U slobodnim zonama u Hrvatskoj dominiraju poslovi dorade, a one se često koriste i za skladištenje nafte, automobila, šećera i drugih roba koje se uvoze u velikim količinama, a na koje se carinu i porez plaća tek kad izađu iz tih zona. Slobodne zone u Hrvatskoj nemaju neku značajniju proizvodnju, kao što je to slučaj sa slobodnim zonama u zemljama u razvoju, pa je pitanje u kolikoj mjeri ispunjavaju svrhu zbog kojih su stvorene. S ulaskom u EU, slobodne zone kod nas su izgubile na atraktivnosti, jer su poduzetnici koji su poslovali na njihovom području, ostali bez prednosti te posebnog carinskog i poreznog tretmana. Zbog toga bi Hrvatska od formiranja slobodnih zona na Baniji imala značajne koristi - zaključila je Šimpraga.
