Ovogodišnju Svetosavsku akademiju SKD-a ‘Prosvjeta’, održanu 27. januara u Maloj dvorani ‘Vatroslava Lisinskog’, osim tradicionalne dodjela godišnjih nagrada i priznanja, obilježio je i nastup beogradskog Hora Kolibri uz pratnju Big banda - Jazz orkestra RTS-a, čime je upućena poruka da je ‘Prosvjeta’ kao krovna kulturna institucija Srba u Hrvatskoj upućena i otvorena mladima.

Obraćajući se prisutnima, među kojima i vodećim predstavnicima Srba u Hrvatskoj, javnim ličnostima, diplomatima Srbije i BiH, predsjednik ‘Prosvjete’ Mile Radović istaknuo je da je prosvjetitelj Sveti Sava uticao na identitet srpskog naroda kroz generacije.

– Ovo je prilika da se sjetimo svih koji su dali doprinos ‘Prosvjeti’, ali i najava da ćemo ove godine, nakon što smo lani prevladali teško naslijeđeno stanje, realizirati ili postaviti temelje za nove projekte koje će novo rukovodstvo provoditi u narednim godinama, jer nas uskoro čekaju izbori. Obnavljamo i stavljamo u korištenje zgrade u Preradovićevoj ulici u Zagrebu, jačamo kulturnu i školsku autonomiju, nastojimo da pojačamo učenje srpskog jezika i pisma, istražujemo srpsku historiju i jačamo kulturni amaterizam - rekao je Radović i izrazio zahvalnost svim pojedincima i institucijama - od državnih do općinskih i gradskih koji pomažu ‘Prosvjetu’ i njene pododbore.

U svojoj svetosavskoj besjedi mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije naglasio je da je Sveti Sava izdejstvovao autokefalnost SPC-a i organizirao njen život u 11 eparhija, uticao na razvoj sakralne arhitekture i zidnog slikarstva, utemeljio srpsko crkveno pravo, obnavljao manastire, diplomatski posredovao s Ugarima i Bugarima, održavao odnose s Rimom i uspostavio međureligijski dijalog s islamom.

– Mogli bi reći da je on bio nacionalni heroj, ali najvažnije je da je utemeljio sebe na Hristu i Jevanđelju i postavio cilj da učini od naroda ono što taj narod treba da bude, da bude blizak Bogu i da stupi u komunikaciju s drugima i drugačijima - rekao je mitropolit.

Godišnja nagrada ‘Sava Mrkalj’ za posebno vrijedan doprinos kulturi Srba u Hrvatskoj pripala je penzioniranom univerzitetskom profesoru Dušanu Marinkoviću koji je, osim bogate naučne karijere, dao veliki doprinos srpskoj zajednici. U proteklih 30 godina učestvovao je u formiranju i radu većine srpskih organizacija, a posebno je bio aktivan u radu SKD-a ‘Prosvjeta’. Učestvovao je u različitim kulturnim i prosvjetnim aktivnostima, tribinama i stručnim skupovima na kojima su razmatrani različiti aspekti kulture i tradicije Srba u Hrvatskoj. Poseban doprinos dao je u radu godišnjeg skupa ‘Desničini susreti’ te izdavačkoj djelatnosti SKD-a ‘Prosvjeta’.

Godišnja nagrada ‘Desanka Đorđević’ za zasluge u oblasti amaterskog stvaralaštva SKD ‘Prosvjeta’ uručena je Tihomiru Sekerušu, koordinatoru pododbora Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema (ISBISZ) koji od 90-ih do danas pokreće i vodi aktivnosti KUD-a Jovan Jovanović Zmaj i pododbora u Bijelom Brdu. Organizirao je koordinaciju i manifestaciju Dani kulture Srba ISBIZS, član je organa ‘Prosvjete’ i vijećnik u općini Erdut.

Godišnje priznanje ‘Zlatna značka’ za zaslužne pojedince koji su zadužili društvo, doprinoseći ostvarenju njegovih ciljeva, dobili su Đuro Budisavljević i sveučilišni profesor u penziji Dušan Rapo.

Budisavljević se od 1993. posvećuje osnivanju i radu srpskih manjinskih institucija: Zajednice Srba Rijeke, Istre i Gorskog kotara gdje je bio grafički urednik ‘Srpskog glasnika’, aktivno je radio na osnivanju Pododbora SKD-a ‘Prosvjeta’ Rijeka i u dva mandata bio predsjednik, pokretač je dječjeg lista ‘Bijela pčela’, sudjelovao u formiranju Biblioteke ‘Dositej’, organizirao dodatnu nastavu za djecu srpske nacionalnosti u Rijeci, sudjelovao na osnivanju VSNM-a za Rijeku i Primorsko-goransku županiju i u pokretanju Artefakata, časopisa za povijest Srba u Hrvatskoj, a u jednom mandatu bio je potpredsjednik SKD-a ‘Prosvjeta’.

Dušan Rapo objavio je preko 80 stručnih i naučnih radova u raznim časopisima i zbornicima, od toga preko 30 samo u časopisu Prosvjeta do 2011. godine. Bio je organizator velikog naučnog skupa o Vladanu Desnici u Zagrebu 1997. i uredio zbornik radova. Metodički je obradio udžbenike za srpske učenike, a zajedno sa suradnicima iz ‘Prosvjete’ i Miloradom Pupovcem bio je jedan od organizatora, voditelja i predavača na Ljetnim školama, većinom u Peroju, i na nastavničkom studiju na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu. Po njegovom planu i programu diplomiralo je nekoliko generacija nastavnika srpske nacionalnosti, koji su osposobljeni za rad u razrednoj nastavi.

Povelju za doprinos radu i razvoju programa SKD-a ‘Prosvjeta’ dobila je Muzička produkcija Radio-televizije Srbije, a primili su je maestro Bojan Suđić i predsjednik Upravnog odbora RTS-a profesor Vladimir Vuletić. Muzička produkcija RTS-a, u prethodne tri godine, svojim je zapaženim nastupima obogatila kulturne manifestacije SKD-a ‘Prosvjeta’. Na ranijim Svetosavskim akademijama i na

Danima srpske kulture u Hrvatskoj, na najbolji je način prezentirala muzičku baštinu srpskog naroda i približila je, ne samo članovima Društva, nego i zagrebačkoj publici.

U ime nagrađenih govorio je Dušan Marinković.

- Bilo bi najprimjerenije ovom prilikom podsjetiti se upravo na oblikovanje naše kulturne građe koja je u dugom vremenskom i historijskom trajanju od pola milenija bila podvrgavana brojnim oblicima prezentacije i realizirala se u nekoliko modela svoga formiranja. I sada se ostvaruje jedan od modela čije plodove ćemo, možda ne mi, ali neki mlađi, tek jasnije procjenjivati. Za sada možemo konstatirati da je napravljeno veoma mnogo s obzirom na zbiljske okolnosti - rekao je.

U programu koji je vodila Aneta Vladimirov učestvovale su i sopranistica Snežana Savićić – Sekulić, prvakinja Opere narodnog pozorišta u Beogradu i mezzosopranistica Ivana Srbljan, solistica HNK-a u Rijeci.