>

novosti logo

Intervjui Intervjui

Vedran Horvat: Javne usluge su nas spasile

Sadašnja kriza pokazala je važnost javne infrastrukture i javnog sektora koji osigurava ispunjavanje temeljnih ljudskih prava i potreba. Trebamo izvući lekciju, očuvati javne usluge i javno vlasništvo nad njima, kaže sociolog i izvršni direktor Instituta za političku ekologiju

Zašto je 500 evropskih znanstvenika okupljenih u inicijativi EuroMemo uputilo apel centralnim europskim institucijama i političarima?

Zato što se ova kriza pokazuje i kao prilika da se fundamentalno promijeni ekonomski model, koji je dehumanizirajući i destruktivan po život na planetu. Centralno mjesto našeg zahtjeva je da se povećaju i osiguraju dugogodišnja ulaganja u javnu infrastrukturu i javne usluge koje su se pokazale najvitalnijima u ovoj krizi. Ekonomski oporavak koji nam slijedi je onaj koji ne regenerira samo ekonomiju, već i ljude i prirodu. On mora biti ekološki i socijalno prihvatljiv kako bi odgovorio na puno dublju, klimatsku krizu. Zahtjevom zagovaramo i uvođenje tzv. korona-obveznica i saveznog proračuna EU-a te mjere praćene otpuštanjem dugova i većom solidarnosti. Iako EU nije prionula oštrim mjerama štednje, odgovor nije samo u održavanju potrošnje već u promjeni obrazaca potrošnje i proizvodnje. Ako to radikalno i brzo ne napravimo, žrtava krize bit će puno više od žrtava virusa.

Što je pokazala sadašnja kriza?

Pokazala je važnost javne infrastrukture i javnog sektora koji osigurava ispunjavanje temeljnih ljudskih prava i potreba. I u Hrvatskoj je javni sektor bio pod udarom i privatizacijskim pokušajima, no ipak se u nekoj mjeri održao. U Italiji, Španjolskoj ili Engleskoj, gdje su zdravstvene i druge javne usluge privatizirane, štete su daleko dublje i veće. Trebamo izvući lekciju, očuvati javne usluge i javno vlasništvo nad njima te osigurati daljnje investicije da te usluge budu što kvalitetnije.

Od EU-a tražite da se oprosti od neoliberalne politike?

I ova kriza je pokazala da je postojeći ekonomski model duboko u krizi. Ostaci našeg javnog sektora, koji su proteklih godina bili sustavno iscrpljivani i rezani, pokazuju se sada kao jedine splavi u brodolomu. Hrvatska se u preostala dva mjeseca predsjedanja treba predstaviti kroz inicijativu novog europskog programa koji bi osigurao solidarnost i nadu da je život u drugačijoj Europi moguć, i u tom bi smislu trebala imati daleko veću inicijativu da sanira štetu nastalu za vrijeme predsjedanja.

Kako komentirate izostanak solidarnosti EU zemalja?

Ovom krizom EU je dotaknula novo dno. Svaka je država krenula svojim putem i zatvorila vrata za sobom. Solidarnost koja se dosad iskazala izuzetno je mršava, a prva reakcija većine država bila je zatvaranje u granice. Brzo se odustalo od dijeljenja sudbine i otvorenosti koja se zagovarala kao temelj europskog ujedinjenja. Ispred zatvorenih granica ostale su i tisuće izbjeglica. Ovo su trenuci u kojima EU ispisuje svoju (ne)odgovornost na globalnoj razini. Neophodan je stoga jedan multilateralni europski pothvat sa zajedničkim programom koji bi nas udaljio od mračnih scenarija.

1/1