>

novosti logo

Kronika Kronika

Vlado Horvat: Politika tjera mlade

Polaznik SNV-ove Političke akademije iz Kneževih Vinograda: Politička pat-pozicija u kojoj smo dulje od dvadeset godina stvara letargiju i nihilizam

Za početak, kako je biti građanin srpske nacionalnosti u Kneževim Vinogradima?

Gledamo li iz perspektive očuvanja nacionalnog identiteta, položaja zajednice i namjere da se ostane ovdje, u Hrvatskoj, imamo dva pozitivna aspekta: nismo bili zahvaćeni ratnim razaranjima i smješteni smo uz granicu sa Srbijom. Kako nije bilo strahota rata, animoziteti između nacionalnih zajednica danas su ovdje minimalizirani, nema ‘zle krvi’ kao u u Kninu, Lici, na Kordunu i Baniji. Dolazim iz multinacionalnog mjesta u kojem je poštovanje drugih imperativ a na nacionalizam se gleda kao na posljedicu odsutnosti kulture, pa kad nam ljudi iz ratom opustošenih krajeva prepričavaju svoja iskustva, bude nam neshvatljivo da ih se šikanira i vrijeđa radi nacionalnosti. To je dijametralno suprotno stanju na području koje je obuhvaćeno Erdutskim sporazumom, osim što i mi ovdje, kao i u svim drugim dijelovima Hrvatske, imamo problema s odljevom stanovništva.

Pridonosi li to intenzivnijim aktivnostima zajednice?

Naravno. Naša manjinska vijeća su aktivna, folklorne skupine rade, škole funkcioniraju po modelu A. Ali kad slušam s kakvom infrastrukturom raspolažu naši ljudi iz ostalih krajeva Hrvatske, moram priznati da su aktivniji od nas, a mislim da je ta posvećenost očuvanju identiteta prouzročena ratom. Kad ste hrvatski građanin srpske nacionalnosti u Trpinji ili Belom Manastiru, nemate problema: nitko vas ne dira, idete u svoju crkvu, pozdravljaju vas komšije, ne prijeti vam se grafitima, ne deru plakate… No oni iz krajeva u kojima je nacionalni naboj ostao izraženiji u većoj se mjeri oslanjaju na institucije naše zajednice.Dvije naše najjače folklorne sekcije su one u Dardi i Vukovaru, jer smo u tim mjestima brojčano jaki. Manjinska vijeća u nekim sredinama, npr. u Požeško-slavonskoj županiji, predstavljaju nekakvu nišu u koju se ljudi mogu skloniti, no u Kneževim Vinogradima VSNM je tek jedna od naših institucija, pa nemamo toliku potrebu da nam bude utočište.

Kako zadržati mlade u Hrvatskoj?

Nekoliko je razloga zašto mladi odlaze: osim što teško pronalaze posao, tu je i politička pat-pozicija u kojoj smo dulje od dvadeset godina, a koja stvara letargiju i nihilizam. Smatram da oni koji ne izlaze na izbore a kritiziraju vlast, nemaju pravo reći da ih politika ne zanima. Izađite zato na izbore, pa makar samo išarali listić. Politički aktivizam mladih je prioritet u ovoj državi, ali i s time treba započeti na lokalnoj razini, u svom gradu, mjesnoj zajednici, kvartu… to vodi do kreiranja okoline, formiranja udruženja i političkih pokreta. Prepusti li se sve ‘strukturama’, stvari se neće promijeniti. Konačno, svaku mladu osobu lako obuzme avanturistički duh da ode u svijet, ali ako im se omogući da uz podršku EU i domaćih fondova pokrenu svoj OPG ili neku drugu ekonomsku aktivnost, ta avantura može krenuti u drugom smjeru.

Što mislite o SNV-ovoj Političkoj akademiji koju ste pohađali?

U srpskoj sam zajednici aktivan od malena, pa mi je bila čast što sam pozvan u prvu generaciju polaznika. U sklopu akademije sam imao priliku susresti se sa dožupanima, gradonačelnicima i općinskim načelnicima, a sudjelovao sam i na regionalnoj akademiji u kojoj Srbi iz Hrvatske surađuju s Hrvatima iz Srbije. Akademija je pozitivna stvar jer nudi ono što nedostaje, a to je druženje i upoznavanje ljudi iz drugih sredina s kojima imamo zajednički interes očuvanja nacionalnog identiteta, ali i razmjenu mišljenja i iskustava o tome. Bilo mi je zanimljivo kad sam popio kavu s mojim vršnjacima iz Pule ili Knina; zaključili smo da su nam mnogi problemi isti, samo nam je geografija različita. Kao zaintereresovani i aktivni pojedinci smo se upoznali i u ovih desetak godina odrastali skupa, pa je na tom talasu nastala i Omladinska mreža, a neka su poznanstva urodila i brakovima.

1/1