>

novosti logo

Kronika Kronika
Piše N.J.

Zahtjevno, ali konzistentno

Promocija knjige Čedomira Višnjića na Kliofestu: Autor spominje dramatična iskustva lokalnih aktivista prilikom rušenja pravoslavnih crkava

Knjiga Čedomira Višnjića ‘Vreme sporta i razonode – Titina Hrvatska i njeni Srbi 1951. - 1971.’ pisana je zahtjevno, ali vrlo konzistentno, a posebnu ulogu imaju njegova objašnjenja i komentari, rekao je Milorad Pupovac na još jednom predstavljanju ove knjige, onom u knjižnici Bogdan Ogrizović u Zagrebu, u okviru Festivala povijesti – Kliofesta.

- Knjiga se bavi Srbima u Hrvatskoj u trokutu između službenih institucija, SPC-a i ‘Prosvjete’ koja je tada ostala jedina srpska institucija u Hrvatskoj od svih koje su formirane u Drugom svjetskom ratu - rekao je Pupovac i naglasio da u knjizi vidljivo piščevo istraživanje po arhivama.

- Višnjić kao centralnu figuru te epohe uzima Vladimira Bakarića. Spominje dramatična iskustva srpskih lokalnih aktivista prilikom rušenja pravoslavnih crkava zbog stava da religija narodu ne treba. Osim toga, ističe da su Glavni odbor ‘Prosvjete’ činili vodeći ljudi srpske nomenklature u Hrvatskoj, ali su rezultati rada društva bili daleko od potreba stanovništva s izuzetkom pododbora u Karlovcu i Osijeku - rekao je Pupovac, ističući da u to vrijeme od Karlovca do Bihaća nije bilo ni jedne kulturne ustanove. Osvrnuo se i na jezik koji koristi Višnjić, ističući da je on birao svoj leksik za razliku od svih ostalih kojima su nametani jezični standardi.

Beogradski novinar i publicist Momčilo Đorgović govorio je o značaju knjige, ističući da prije rata u Srbiji nije bila poznata suština života Srba u Hrvatskoj.

- Mi nismo znali za Srbe u Hrvatskoj, a ni ti Srbi nisu znali da su Srbi sve do 80-ih. Knjiga pokazuje kako je partitokracija pogubna u ruralnim krajevima u kojima su u velikom broju živjeli Srbi u Hrvatskoj - rekao je Đorgović i ukazao na paradoks da su krajiški Srbi 1944. oslobađali Beograd, a 1995. godine se u njega sklanjali od rata.

Višnjić je podsjetio da je njegova knjiga treći dio trilogije koju također čine ‘Kordunaški proces’ i ‘Partizansko ljetovanje’.

- Knjigu sam napisao u duhu shvaćanja historiografije da i poraženi imaju svoje pravo glasa - rekao je i zahvalio na velikoj pomoći Hrvatskom državnom arhivu i njegovom bivšem direktoru Josipu Kolanoviću.

1/1