>

novosti logo

Kronika Kronika

177 godina kulture

Veliki jubilej karlovačke gradske knjižnice 'Ivan Goran Kovačić': Karlovačka Gradska knjižnica se tokom ovih godina nalazila na više lokacija u gradu, a formirana je 1. marta 1838. kao 'Ilirskoga čitanja društvo'

Povodom svečanog obilježavanja 177. godišnjice karlovačke Gradske knjižnice ‘Ivan Goran Kovačić’, u Izložbenom salonu ‘Ljudevit Šestić’, otvorena je izložba pod nazivom ‘Stadt Agram i Društvo narodne čitaonice karlovačke’, autorice Rosane Bergant Mikulić, zaposlene na Zavičajnom odjelu knjižnice.

Karlovačka Gradska knjižnica se tokom ovih godina nalazila na više lokacija u gradu, formirana je 1. marta 1838. kao ‘Ilirskoga čitanja društvo’, a od 1976. je u Novom centru na modernih 1600 kvadrata da bi od 2003. do 2007. bila proširena za još 2000 kvadrata.

Ima devet odjela i službi, a najveći je Informativno-posudbeni odjel na 800 kvadrata i sa 70 hiljada svezaka knjiga, sa čitaonicom sa 30 vrsta novina i časopisa te sa Izložbenim salonom.

Izložba se sastoji od deset panoa na kojima su uz fotografije napisane osnove o početku i nastanku današnje Knjižnice, dok su u manjim okvirima pojašnjene i fotografije. Prvi pano je naslovni. Drugi nosi naslov: ‘Haulikova ulica’ gdje Knjižnica i ‘nastaje’. Treći je ‘Društvo narodne čitaonice karlovačke u Stadt Agramu’’. Slijede: ‘Čitaonica i Zora 1864.’, o saradnji sa Prvim hrvatskim pjevačkim društvom Zora, pa ‘Siela’, ‘Kazališne predstave’, Koncerti i opere’, ‘Društveni plesovi, pokladne zabave, plesni vjenčići’, ‘Gospodarsko-obrtnička izložba 29.09.-15.10.1884.’ i ‘Proslava 50. godišnjice čitaonice 1888.’.

- Ovom izložbom željeli smo aktualizirati jedan zanimljiv period u 177 godina dugoj povijesti ove ustanove. Poslije desetogodišnjeg političkog i kulturnog zatišja u razdoblju Bachova apsolutizma, koje je umjesto ostvarenja nacionalnih težnji uslijedilo nakon revolucionarne 1848. godine, u Karlovcu su ponovo oživjela kulturna zbivanja i rasplamsala se narodna misao. A, tko bi bio pozvaniji da to učini od Društva narodne čitaonice karlovačke, izraslog na krilima preporodnog pokreta? Stjecajem okolnosti, baš nekako u to vrijeme, Društvo seli u Haulikovu ulicu, gdje će u Reicherzerovoj kući nazvanoj ‘K gradu Zagrebu’ ili popularno ‘Stadt Agram’ djelovati sljedećih četrdesetak godina, kaže Rosana Mikulić.

Pored svoje izvorne knjižničarske i čitaoničke djelatnosti, Društvo je bilo ugodan domaćin mnogim uglednicima, kazališnim družinama i umjetnicima. Tu se pjevalo, plesalo, koncertiralo, recitiralo, ali i izlagalo gospodarske proizvode. Ukratko, Narodna čitaonica i ‘Stadt Agram’ bili su središte svekolike karlovačke društvenosti, a izložbom se željelo podsjetiti gdje su korijeni današnjeg poslanja Gradske knjižnice koja u svom sastavu ima i Zavičajni odjel te je i centralna knjižnica za slovensku nacionalnu zajednicu u RH.

Inače, o samom Karlovcu i okolici, najviše se može saznati upravo u Zavičajnom odjelu. To je mjesto gdje se mogu pronaći sve publikacije ikad objavljene u Karlovcu, one čiji su autori Karlovčani, kao i one koje sadrže građu o Karlovcu ili o Karlovčanima, a izdane su bilo gdje u svijetu. Tu su pohranjene i knjige iz fonda ‘Ilirskog čitanja društva’, osnovanog 1. marta 1838., koje je bilo preteča današnje knjižnice. Zavičajni odjel sistematski prikuplja građu koja je sadržajno, autorski ili provenijencijom vezana za područje Karlovca i šire regije: knjige, časopise, novine, sitni tisak, audio-vizualnu građu i digitalne zapise sa ciljem da trajno osigura izvore za proučavanje materijalne i duhovne kulture zavičaja.

Uz dragocjeno naslijeđe od 179 naslova obilježenih žigom Ilirske/Narodne čitaonice ( 1838 - 1897.) nukleus današnjeg Zavičajnog odjela stvoren je 1911. kada knjižnica počinje djelovati kao gradska ustanova u okrilju Pučko-prosvjetnog odjela. U dograđenoj zgradi knjižnice 2007. prvi put su stvoreni odgovarajući uslovi za samostalan rad Zavičajnog odjela sa fondom od preko 5000 knjiga, 80 naslova periodike, zbirkom rukopisa, plakata, kalendara i drugog sitnog tiska, fotografija, umjetničkih slika, hemerotekom i slično.

Na internetskim stranicama Knjižnice mogu se, između ostalog, vidjeti i biseri koje baštini iz prve faze čitaoničkog pokreta u Karlovcu: ‘Upisna knjiga posietiteljah ilirske čitaonice karlovačke’ i ‘Tri siela narodne čitaonice’. U Odjelu imaju i sve novine od samog početka izdavanja i koje su izlazile u Karlovcu, počevši od ‘Der Pilger’-a, a digitalizacija je krenula 2007. i do sada su digitalizirane sve novine koje su izlazile u Karlovcu do 1941. godine. Trenutno se radi na ratnom periodu. Uz pomoć grada i Ministarstva kulture, digitaliziran je list s najdužom tradicijom izlaženja, Karlovački tjednik, zaključno sa 2000. godinom, a od te godine postoje on-line izdanja Tjednika. Poznata karlovačka profesorica povijesti Marija Vrbetić (lani je obilježena stota godišnjica njenog rođenja i deseta godišnjica smrti) obradila je i odradila povijest Karlovca do 1914. godine i čeka se netko tko će nastaviti taj zadatak.

- Što se tiče srpskih autora, imamo sve od Utješenovića Ostrožinskog i Manojla Grbića do Milana Radeke i Đure Zatezala, dakle, svih koji su bilo rođenjem, bilo djelovanjem vezani za šire karlovačko područje, kaže Rosana Mikulić.

Principov istražitelj umro je u Karlovcu

Rosana Bergant Mikulić ističe jednu od izuzetno važnih i rijetkih knjiga iz fundusa.

- Nakon duge potrage uspjela sam pronaći knjigu ‘Istraga o sarajevskom atentatu’ Lea Pfefera, koji je bio istražni sudac u tom slučaju, pa imamo prvo i drugo izdanje na latinici i ćirilici. Tu knjigu malo tko posjeduje. Kod mene je bila izvjesna gospođa Bogović koja živi u Italiji i koja je Pfeferova unuka, no ni ona nema tu knjigu. Moglo bi se zaključiti da je tom knjigom Pfefer ‘nagazio nekoga’, odnosno istragom je ustvrdio da iza atentata nije stajala Srbija, već se radilo o svjetskoj uroti, pa su ga odmah penzionirali i iz Sarajeva protjerali u Karlovac gdje je i umro, kaže Rosana Bergant Mikulić, o temi koja je bila aktualizirana povodom prošlogodišnje stogodišnjice Velikog rata, pa je o Pfeferu austrijska javna televizija ORF snimila film prikazan i na hrvatskom RTL-u.

1/2