Rezultati izvanrednih parlamentarnih izbora na Kosovu i lokalnih izbora u Mađarskoj narugali su se odluci opozicijskog Saveza za Srbiju da bojkotira redovne parlamentarne izbore koji će se u Srbiji održati za pola godine. Kosovska i mađarska opozicija pobijedile su vladajuće iako nisu imali ništa bolje izborne i medijske uvjete od onih koje ima srpska opozicija. Kosovska opozicija, Samoopredjeljenje i Demokratski savez Kosova, čak nisu uspjeli dogovoriti predizbornu koaliciju koja bi im znatno uvećala izborne šanse, ali su ipak ostvarili rezultat koji im omogućava preuzimanje vlasti, jer je dosadašnja vladajuća većina na izbore izašla razjedinjena. Samoopredjeljenje i DSK su s gotovo istim brojem glasova kao na prošlim parlamentarnim izborima sada osvojili dovoljnu većinu zastupničkih mandata da mogu formirati koalicijsku parlamentarnu većinu i izabrati svoju vladu.
S druge strane, udružena mađarska opozicija uspjela je na lokalnim izborima u Budimpešti i u još tri veća mađarska grada pobijediti vladajući stranku premijera Viktora Orbana, iako je ona s oko 45 posto glasova birača imala uvjerljivo najbolji pojedinačni stranački rezultat. Orbanova stranka je na prošlim parlamentarnim izborima s otprilike istim postotkom dobivenih glasova ostvarila dvotrećinsku parlamentarnu većinu, jer je razjedinjena opozicija tada na izborima prosula znatan dio svojih glasova i mandata.
Za razliku od kosovske i mađarske opozicije, srpska opozicija se zasad podijelila na dio koji je već sada odlučio bojkotirati izbore i na stranke koje najavljuju da će na izbore izaći, iako i među njima ima onih koje još uvijek razmišljaju da se pridruže bojkotu. Na početku kampanje za bojkot izbora predsjednik Stranke slobode i pravde i jedan od osnivača Saveza za Srbiju, Dragan Đilas, u Zrenjaninu je zagrmio: ‘U Srbiji nema slobode, nema pravde, nema medija, nema izbora. Čvrsto smo odlučili da to ljudima vratimo. Od danas, mi krećemo po Srbiji, rešeni da dođemo do što više ljudi. Svaki čovek je dragocen u ovoj borbi. Srbija kreće u bojkot.’ Đilas i svi drugi lideri SzS-a odlučili su bojkotirati i pregovore vlasti i opozicije koji su pod pokroviteljstvom Europskog parlamenta započeli prošlog tjedna u Narodnoj skupštini Srbije, a kojima je cilj poboljšati izborne i medijske uvjete uoči sljedećih parlamentarnih izbora. Smatraju naime da je sada već kasno za poboljšanje izbornih uvjeta, jer se izbori moraju održati u ustavnom roku u prvoj polovici sljedeće godine, a lideri SzS-a cijene da je potrebno barem devet mjeseci da se stvore fer i slobodni izborni uvjeti nakon promjena koje bi uz posredovanje europarlamentaraca eventualno dogovorili s Vučićevim naprednjacima. Lideri SzS-a mrtvi su hladni tražili da se parlamentarni izbori, mimo ustavnih rokova, iz proljeća presele na jesen sljedeće godine, i to samo koji dan nakon što je kosovska opozicija pobijedila na izvanrednim parlamentarnim izborima koji su raspisani prije dva mjeseca i nakon kampanje koja je trajala petnaest dana.
I dok je kosovska opozicija zgrabila priliku koja joj se iznenada ukazala, ne gledajući joj u zube, SzS je odabrao bojkot izbora tvrdeći da će njime delegitimirati buduću vlast i tako je natjerati da korjenito promijeni ne samo izborni već i politički sistem u cjelini. No upravo netom održani kosovski parlamentarni izbori dovode u pitanje SzS-ovu tezu da će bojkotom i spuštanjem stope izlaznosti birača s dosadašnjih 50-ak na 40-ak posto oduzeti legitimitet vlasti. I na ovim kosovskim izborima, kao i na svim dosadašnjim, izlaznost birača nije prešla 45 posto ukupnog biračkog tijela, pa nikome na Kosovu i u međunarodnoj zajednici nije palo na pamet da dovodi u pitanje legitimitet izbornih pobjednika i buduće vlasti. Od skoro dva milijuna upisanih birača na kosovskim izborima glasalo je tek njih nešto preko 800 tisuća, a Samoopredjeljenje i njegov lider Albin Kurti s oko 200 tisuća dobivenih glasova ostvarili su pravo da budu glavni pretendenti za formiranje parlamentarne većine i vlade.
Odlukom da bojkotira izbore Savez za Srbiju zapravo priznaje da nije uspio iskoristiti energiju antivladinih prosvjeda koji su koncem prošle godine buknuli u Beogradu i svojom početnom relativnom masovnošću potpalili nadu oporbenjaka da na njihovom valu mogu smijeniti vlast diljem Srbije. No nakon što se dio opozicije organizirao u SzS i formalno preuzeo vođenje prosvjeda, oni su gotovo zamrli i sada više služe za uveseljavanje javnosti i izazivanje incidenata i sukoba s vladajućima nego za mobilizaciju opozicijskih birača i pripreme za pobjedu na izborima. Istraživanja javnog mnijenja već skoro godinu dana pokazuju da prosvjedi otkako ih vodi SzS nisu ni za dlaku smanjili rejting Vučićevih naprednjaka, a njihov povećali. I najnovije istraživanje agencije Faktor plus pokazuje da bi, da se izbori sada održe, Vučićev SNS dobio 52 posto glasova, SzS 11,2 posto, Dačićev SPS 9,8 posto, a izborni prag prešao bi samo još Pokret slobodnih građana na čijem je čelu Sergej Trifunović. PSG bi i sam prešao izborni prag, a u koaliciji sa Strankom moderne Srbije dobio bi 5,8 posto glasova.
Konzultant agencije Ipsos Srđan Bogosavljević već neko vrijeme ukazuje da u anketama raste broj negativnih poena koje dobiva lider SNS-a Aleksandar Vučić, ali i da se istovremeno ne smanjuje broj pozitivnih poena, što govori da Vučić i SNS imaju stabilno biračko tijelo koje mu neće tako skoro okrenuti leđa. Bogosavljević procjenjuje da od oko 6,9 milijuna upisanih birača njih tek 4,9 do 5,2 milijuna prebiva u Srbiji, a na izbore izlazi do 3,5 milijuna birača. Ankete pokazuju da oko milijun i 600 tisuća birača ne voli vlast Vučićevih naprednjaka, ali većina njih ne voli ni lidere i stranke okupljene u Savezu za Srbiju (njima je sklono oko 600 tisuća birača). Kad ih se pojedinačno važe u anketama, članice SzS-a dobivaju ukupno veću podršku birača nego kao SzS, što jasno govori da su razlike među njima za dio birača neprobavljive, pa ta koalicija u sadašnjem sastavu nema sinergijski učinak.
Sudeći po rezultatima istraživanja o kojima govori Srđan Bogosavljević, SzS može uvjeriti najviše oko 600 tisuća birača da bojkotiraju izbore, a preostalih oko milijun birača vjerojatno će glasati za opoziciju koja izađe na izbore, pa će u uvjetima manje izlaznosti i nižeg izbornog praga i onaj dio opozicije koji u anketama sada ne prelazi izborni cenzus osvojiti parlamentarni status. Savez za Srbiju će pak sam sebe osuditi na izvanparlamentarno djelovanje i ulične prosvjede, koji mu ni do sada nisu donijeli veću podršku birača, a istovremeno će trajnije podijeliti opoziciju umjesto da je, kao u Mađarskoj, okrupnjava i uvezuje kako bi je i u uvjetima dominantne vladajuće političke stranke doveo do izborne pobjede. No i mađarska opozicija se opametila nakon što je na prošlim izborima dobila dvotrećinsku parlamentarnu batinu po leđima.
