>

novosti logo

Piše Anja Kožul

Bez pristojnih medija nema demokracije

‘Treba razmišljati o sredstvima iz proračuna kao javnom novcu. Postoje mehanizmi koji omogućavaju da se mediji održavaju na stabilan financijski način, a da ih ne kontrolira politička stranka koja je na vlasti. Nadam se da će to biti jedna od pozitivnih posljedica ove krize’, zaključila je Helena Popović na tribini HND-a

‘Nadam se da će ova situacija s koronakrizom potaknuti kolege novinare da se što više sindikalno udružuju, pogotovo u komercijalnim medijima, jer u mnogim aspektima poslodavci su neprijatelji novinara, djelomično i urednici, i treba se protiv njih boriti unutar matičnih redakcija, kao što se protiv dezinformacija i za bolje demokratsko društvo bori izvan tih redakcija’, kazao je Hrvoje Šimičević, novinar tjednika Novosti, govoreći o položaju medijskih radnika i radnica na tribini ‘COVID-kriza: Koliko slobode su nam uzeli?’ koja se održala danas u Hrvatskom novinarskom društvu.

Na tribini, koju su organizirali HND, Sindikat novinara Hrvatske i Friedrich Ebert Stiftung, učestvovali su još i Helena Popović s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Đorđe Gardašević s Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, dok je razgovor moderirao Domagoj Novokmet s televizije N1.

Šimičević je kazao da je kriza uzrokovana koronavirusom ubrzala raspad konvencionalnih medija, misleći prije svega na oglašivačku industriju koja se zadnjih nekoliko godina seli na društvene mreže. ‘Padaju prihodi od oglašivača i smanjuje se njihov protok prema konvencionalnim medijima, a ono što se trebalo dešavati u narednih pet godina, sada se dešava u kratkom roku’, tvrdi Šimičević.

Analizirajući slobodu i kritičko raspoloženje novinara u medijima u trenutku krize, Šimičević je rekao da su oni novinari koji su bili kritički nastrojeni prema izvršnoj vlasti, takvi bili i sada, dok su oni servilni postupali na isti način i u novim okolnostima. Šimičević se upozorio na sljedeći talas otkaza u medijskim kućama.

‘Ponavlja se teorija o doktrini šoka koju je popularizirala Naomi Klein, da će kritički intonirani novinari u konvencionalnim medijima biti prvi na odstrelu svojih matičnih redakcija. Bit će puno više opravdanja nego što je to u normalnim okolnostima, a s druge strane postoje tisuće i tisuće freelancera koji nemaju radno-pravnu povezanost s redakcijama i koji već gube poslove. Jedna organizacija u Americi, koja ima pet tisuća učlanjenih freelancera, tvrdi da je po zadnjim istraživanjima njih oko 80 posto ostalo bez posla. U tom smislu, smatram da su sloboda i demokracija u ugrozi, dugoročno gledano’, objasnio je Šimičević.

Đorđe Gardašević je rekao da primjećuje negativne pomake u funkcioniranju institucija, a kao prvi primjer naveo je zasjedanje Sabora koje se dešava u reduciranom obliku, iako, kako kaže, za takav način rada nema potrebe.

‘Zastupnici u Saboru imaju manje vremena za raspravu, ograničen je broj replika, ne mogu elektronski sudjelovati u raspravama, osim kad je potrebno nešto izglasati. To je bitna strukturna promjena koja nije dobra, jer Sabor ima ustavnu ulogu da kontrolira rad Vlade i da obavlja sve ono što mu je dano u nadležnost u punom obliku. To kako sada Sabor radi je u rukama malog broja ljudi: isključivo Predsjedništva Sabora. Šestero ljudi odlučuje o tome kako će 151 zastupnik zasjedati i koliko će to trajati, što ovisi o tome koliko je na snazi odluka o epidemiji. Smatram da kad Vlada odlučuje koliko će trajati epidemija i kad Predsjedništvo odlučuje kako će raditi Sabor, imamo ozbiljnu situaciju lošeg odnosa nadležnosti između najviših institucija, odnosno imamo poremećaj nadležnosti koji ne doprinosi kočnicama i ravnoteži kontrolne funkcije parlamenta u odnosu na izvršnu vlast. Odbija se mogućnost da se rad Sabora odvija putem elektronskih načina komunikacije, što je apsurdno. Ako ja mogu raditi putem videa sa 190 studenata, ne vidim zašto 151 zastupnik ne bi mogao na plenarnoj sjednici raditi na isti način’, kazao je Gardašević, koji nije propustio spomenuti Ustavni sud, kao kontrolnu sudsku instancu, koji popušta izvršnoj vlasti i uvažava gotovo sve mjere koje ona poduzima, što je vidljivo iz nedavne odluke ovog suda.

Također je naveo da za Sabor i Vladu vrijede dvostruki aršini, pa tako saborski zastupnici sjede s razmakom u reduciranom broju, dok istovremeno to pravilo ne vrijedi za Vladine dužnosnike koji sjede u punom broju. ‘Nije u redu da Vlada može u potpunosti držati sjednice, a da Sabor koji kontrolira Vladu ne može’, ocijenio je Gardašević.

Šimičević je kazao da je to jedan od niza primjera kako Vlada, predvođena HDZ-om, arbitrarno tumači odluke Stožera na način da nastoji suspendirati više ili manje utjecaja oporbe na njihov rad. ‘Arbitrarnost je poprilično velika i sve skandaloznija. Onemogućavaju zdravu demokratsku raspravu oko potencijalno spornih stvari koje proizlaze iz tih mjera koje su na suspektan način uvedene. Ustavni sud je politiziran i ide niz dlaku većinskoj vlasti kakva god da je’, smatra Šimičević.

Helena Popović se nadovezala na Gardaševićevo izlaganje prenoseći svoje iskustvo s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

‘Slični procesi događaju se i na razini Sveučilišta u Zagrebu. Filozofski već mjesecima upozorava na to da je donošenje odluka unutar rektorata nedemokratično i da nema rasprave oko točaka o kojima se odlučuje. Radi se na isti način kao u Saboru: može se samo glasati, ali se ne može raspravljati. Nema nikakvog posebnog razloga zašto se on-line ne bi mogli uključiti svi. Glasa se o pojedinim točkama bez mogućnosti rasprave. Sad je čak nametnuta Uprava u okviru FF-a ukinula zajedničku mailing listu pa mi dobivamo samo filtrirane poruke. To je dobar primjer kako se demokracija suspendira na pojedinim institucionalnim razinama’, uočila je Popović.

Na pitanje Domagoja Novokmeta koliko dvostruki kriteriji otvaraju prostora za populiste, teoretičare zavjera, manipulatore i sve druge koji uvode dodatni kaos u ionako zamršenu situaciju, Helena Popović je rekla da se stvorio procjep za teorije zavjere, ponajviše zbog toga što se u kontekstu znanosti malo zna o virusu i nema jedinstvenog stava o tome da li treba nositi maske ili ne.

‘Virus je nova prijetnja i treba biti oprezan. Jasno je koje su odluke vlade i stožera arbitrarne, a koje smislene’, rekla je i navela da se prema istraživanjima na europskom nivou upotreba tehnologije za vrijeme epidemije povećala i da su građani tražili informacije u medijima koji njeguju profesionalno novinarstvo. ‘Koristile su se društvene mreže za povezivanje, a tradicionalni mediji su se koristili za informiranje, što pokazuje da su profesionalni mediji izuzetni bitni u krizi, ali i za demokraciju općenito’, navela je Popović.

Šimičević je kazao da su izdavači u Hrvatskoj skloni autocenzuri, jer ako se ovisi o oglašivačima i političkom utjecaju, na niže se ‘potiču’ novinari da provode cenzuru nad samim sobom.

‘Sada će situacija biti još gora po tom pitanju, izvjesno je da će se smanjivati dotok financija od oglasa i da će izdavači i urednici poticati svoje novinare da smanjuju kritiku prema kompanijama i prema izvršnoj vlasti koje im daju plaće. Ukoliko dođe do pokušaja spašavanja medijskih kompanija, država će velike količine novaca usuti u te kompanije. U tom slučaju desit će se da će vjerojatno nastupiti još gora faza autocenzure. Pokazalo se da demokracija ne može bez pristojnih medija, a ti pristojni mediji ne mogu funkcionirati ako su ovisni o oglasima i prinosima od korporacija’, zaključio je Šimičević.

Na kraju dvosatne tribine, Helena Popović je izrazila želju da se iz ove krize izvuku zaključci i da se krene prema ozbiljnoj promjeni medijskog sustava, ocjenjujući da je kriza u medijima starija od covid-krize.

‘Voljela bih da se nađe načina za javno financiranje medija. Treba razmišljati o sredstvima iz proračuna kao javnom novcu. Postoje mehanizmi koji omogućavaju da se mediji održavaju na stabilan financijski način, a da ih ne kontrolira politička stranka koja je na vlasti. Nadam se da će to biti jedna od pozitivnih posljedica ove krize’, zaključila je Helena Popović.

1/1