U nedjelju je navečer, 28. kolovoza, priređeno prvo televizijsko sučeljavanje brazilskih predsjedničkih kandidata na izborima koji će se održati 2. listopada. Sudjelovalo je šest od dvanaest kandidata. Priliku da izravno razmijene birane uvrede dobila su i dva glavna kandidata, Jair Bolsonaro (krajnja desnica) i Luiz Inácio Lula da Silva (lijevi centar koji tamo i u svijetu danas zovu ljevicom, a desničari krajnjom ljevicom ili čak komunistima).
Bolsonaro je uvjerljivo potvrdio svoju marljivo građenu reputaciju političara prostačkih manira i nastupa, s tim da je ovoga puta dodatno obogatio svoj lik i djelo i ženomrzačkim ispadom. Prvo se nije htio rukovati s ostalim kandidatima. Potom je novinarki koja, čini se, više vjeruje svojim očima i ušima nego njemu, pa ga je upitala zašto je širio lažne informacije o cjepivima protiv Covida, državnički odgovorio, opovrgavajući je: "Vera, ti spavaš misleći na mene, zaljubljena si u mene i sramota si brazilskoga novinarstva." A kad ga je kandidatkinja Simone Tebet optužila za mizoginiju, smjesta je to odlučno opovrgao, premda mu to nije prvi ispad te vrste.
Nastupajući veoma agresivno, Bolsonaro je Lulu optužio da su njegove vlade bile "najkorumpiranije u povijesti Brazila", zbog korupcijskog skandala javne naftne kompanije Petrobrás (brazilska INA) koji je buknuo za vrijeme Lulina predsjedništva.
Lula je 2018. godine osuđen zbog korupcije i proveo je devetnaest mjeseci u zatvoru, dok ga Vrhovni sud nije oslobodio svake krivnje. Bio ga je osudio Sérgio Moro, kasnije Bolsonarov ministar pravosuđa, u protuzakonitoj i politički motiviranoj suradnji s tužiocima, uz namještanje dokaza. Lula je odgovorio braneći svoja dva mandata (2003-2010. godine) njihovom pozitivnom bilancom u socijalnim reformama i obrazovanju: izveo je 34 milijuna Brazilaca iz siromaštva (dok je Bolsonaro uvalio u glad njih 30 milijuna) i optužio ga za "uništavanje zemlje". Priznao je da je za njegovo vrijeme bilo korupcije koju nije uspio kontrolirati i najavio da će najoštrije proganjati svako koruptivno ponašanje ako bude izabran, ocjenjujući da su ti skandali prerasli sferu kaznenoga prava i ušli u političku sferu.
Pošto su složno optužili jedan drugoga za laganje, Lula je usredotočio svoj diskurs na zaštitu okoliša i Amazonije. Osim što je zaštita čovjekova okoliša dio njegova programa, to je bilo usmjereno protiv sadašnjeg predsjednika. Naime, jedna od dominantnih snaga koje su Bolsonara dovele na vlast te ga i sada podržavaju, oligarsi su iz agroindustrijskoga kompleksa, veliki uzgajivači stoke i zemljišni špekulanti, kojima odgovaraju požari u Amazoniji (jednim dijelom podmetnuti), jer oslobađaju od prašume goleme površine za stočarstvo, što je Bolsonarova vlada ne samo tolerirala, nego svojim odlukama i olakšavala. Tako ekološki dio Lulinoga programa na određeni način odskače unutar sličnih programa njegove političke obitelji. Naime, jedna od karakteristika južnoameričkih ambijentalnih politika, koje ih razlikuju od evropskih i sjevernoameričkih pogleda na ekologiju, jesu politike u kojima nad ambijentalnom zaštitom dominira eksploatacija prirodnih resursa kao poluga za razvoj.
Brazil je od 2019. i američki "saveznik izvan NATO-a". S obzirom na posebnu ulogu koju SAD igra u Južnoj Americi, posebno je zanimljivo promatrati kako se tamo gleda na Bolsonara. A ne gleda se baš najbolje: čini se da brod napušta štakora. Joe Biden ga je javno kritizirao zbog nebrige za očuvanje Amazonije i čak mu priprijetio ekonomskim sankcijama.
Uočljivo je i da su nedavno zastupnici iz Demokratske stranke podnijeli amandman na prijedlog vojnoga budžeta SAD-a za zahtjevom da State Department izvijesti Kongres "o ulozi brazilskih oružanih snaga u predsjedničkim izborima". Javio se i senator Bernie Sanders, zvijezda lijevoga krila američkih demokrata, upozorivši da za bilo kakvu nezakonitost prilikom izbora, "posebno ako uslijedi vojni udar" (koji Bolsonaro indirektno najavljuje), SAD moraju kazniti Brazil prekidom svake vrste pomoći.
Sjedinjene Države su najavile i da se neće odazvati na poziv da njihovi brodovi sudjeluju u vojnopomorskoj paradi koja će se održati 7. rujna u Rio de Janeiru, u povodu dvjestote godišnjice brazilske nezavisnosti. Tada će se u brazilskom moru nalaziti na vojnim vježbama Unitas ratni brodovi brojnih zemalja, prvenstveno onih iz obiju Amerika. Te se vježbe redovno održavaju od 1960. godine, a ovogodišnje su planirane, upravo radi obilježavanja dvjestogodišnjice, prije no što je Bolsonaro postao predsjednik, kad se još nije moglo znati tko će i kakav će biti ovogodišnji predsjednik i vrhovni komandant brazilskih oružanih snaga.
Bolsonaro se u debati potrudio dodatno izolirati Brazil i u Južnoj Americi, gdje ionako nije baš omiljen, napavši čileanskoga predsjednika Gabriela Borica, "onog tipa koji je tamo palio metroe", aludirajući na navodno Boricevo djelovanje u studentskim manifestacijama prije desetak godina, s namjerom da objasni biračima kako će, ako birači izaberu Lulu, zemlja odmah upasti u krizu kao što sada upada i Čile. Brazilski ambasador odmah je pozvan u čileansko ministarstvo vanjskih poslova radi objašnjenja, a Bolsonaro je javno reagirao kako ga to neće spriječiti da, valjda kao i inače, "govori istinu".
Bolsonaro je poznat po prostačkom diskursu. Na susretu s poduzetnicima, objasnio je, između ostaloga, da će on sigurno ponovo zasjesti "u ovo govno od predsjedničke fotelje", a da su ministri iz prethodnih vlada zaista bili "za k...".
Sada osam od dvanaest Brazilu bližih južnoameričkih zemalja ima izabrane lidere s lijeve strane političkoga spektra, do Bolsonarova mandata bliskih brazilskih partnera, kao što su npr. upravo Čile i Argentina. Uspio je ohladiti odnose sa svima njima, čak i sa zemljama gdje predsjedaju lideri s desnice (Ekvador, Urugvaj i Paragvaj).
Na međunarodnom planu nitko s njim ne želi imati posla. Na sastanku G20 prošloga listopada u Rimu, brazilska veoma ugledna diplomacija nije mu uspjela osigurati niti jedan bilateralan susret s ostalim šefovima država i vlada, osim kurtoaznoga prijema kod talijanskoga predsjednika, domaćina skupa. No Putin ga je rado primio, sedam dana prije napada na Ukrajinu. Bolsonaro je u Moskvu otišao da s domaćinom osigura veću dobavu kalija, fosfora i dušika, potrebnih njegovim agroindustrijskim partnerima koji prodaju goleme količine soje i mesa Rusiji. Posjet je bio neuspješan, ruska se obećanja o povećanju isporuka fosfata nisu obistinila, s obrazloženjem da je to zbog logističkih problema.
Izravno mjerenje ishoda nedjeljne debate pokazalo je da su kod neopredijeljenih birača najviše negativnih poena stekli upravo Bolsonaro i, nešto manje, Lula. Najveći je pozitivan skok postigla Simone Tebet, kandidatkinja centrističke stranke Brazilski demokratski pokret (MDB, Movimento Democrático Brasileiro), a potom Ciro Gomes, kandidat Demokratske laburističke stranke (PDT, Partido Democrático Trabalhista), za kojega neki kažu da je "najbolji predsjednik koga nećemo izabrati". Lulu kandidira njegova Radnička stranka (PT, Partido do Trabalho), a Bolsonara Liberalna stranka (PL, Partido Liberal). Ispitivanje javnoga mnijenja upućuje na Lulinu pobjedu, uz mogućnost da pobijedi već u prvom krugu predsjedničkih izbora. Nijedan od ostalih kandidata nema šanse da bude izabran.
