>

novosti logo

Društvo Društvo

Borbeni Ženski studiji

‘Feminizam mora biti emancipatorni projekt koji će inkorporirati kritiku postojećeg neoliberalnog sustava. Mora promišljati ekološka pitanja. Svaki ozbiljni revolucionarni lijevi pokret i projekt mora biti i revolucionarno feministički’, kaže Karolina Hrga, izvršna direktorica Centra za ženske studije čiji jednosemestralni obrazovni program Ženskih studija započinje 10. veljače

Iza prozora Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke na zagrebačkom Dolcu, tržnica se za radnoga dana doima poput nijemog filma u kojemu tek po kretnjama prolaznika skiciramo moguću radnju. Na radnom stolu više od šest desetljeća šuti stara pisaća mašina, koja nas umoljava da je ipak ne diramo bez rukavica; na zidovima brojna uokvirena izdanja Zagorkinih djela svjedoče o radu prve ovdašnje novinarke i spisateljice onodobne tzv. popularne literature, krimi i pustolovnih romana te memoarske proze, ali i feministkinje i borkinje za ženska prava. Naslijeđe takve borbe prisutno je već četvrt stoljeća u susjednoj prostoriji, tik izvan praga Zagorkina stana kojim upravlja Centar za ženske studije, koji od svog osnutka 1995. godine kontinuirano provodi obrazovni program Ženskih studija doprinoseći afirmaciji rodno osviještene politike iz kritičkog feminističkog stajališta.

Za mene biti feministkinja znači imati svest o sebi i svom položaju u društvu. To ne znači podržavati samo žene nego sve koji su ugroženi te razumeti poziciju u kojoj se nalaziš u hijerarhijskom sistemu društva i privilegija koje imaš, ako ih imaš – govori Anja Koprivšek

Na prijemnom pultu raspitujemo se o uvjetima upisa u jednosemestralni program Ženskih studija koji započinje 10. veljače. Ivana Jandrić, koordinatorica obrazovnog programa, kaže nam da se životopis i motivacijsko pismo po propozicijama šalju elektroničkim putem nakon čega će po završetku natječaja svi prijavljeni biti pozvani na intervju. Najveći broj prijava pristiže u zadnjem prijavnom tjednu koji traje do 3. veljače. Pitamo je kakve su nam šanse i imamo li kakvu prednost da kao novinari upišemo ovakav studij.

- Moguće je da imate određenu prednost jer biste stečeno znanje mogli primjenjivati dalje putem novinarskih tekstova - kaže nam Ivana Jandrić, inače diplomirana antropologinja, etnologinja i komparatistica književnosti koja je Ženske studije završila 2018. godine.

Inače, do danas je preko 700 polaznica i polaznika završilo obrazovni program Ženskih studija.

- Od lani smo počeli snimati predavanja za polaznike koji im ne mogu uvijek fizički prisustvovati pa na posebnom internetskom alatu imaju pristup audiosnimci. Upravo je jedan od preduvjeta prilikom upisa mogućnost da budući studenti imaju dovoljno vremena kako bi se posvetili ovom studiju, kao i naša procjena koliko će ovdje stečena znanja polaznici moći dalje u svom radu primjenjivati - kaže nam Jandrić, koja će u ovogodišnjem programu biti zadužena za poticanje rasprave među polaznicima i njihovu nastavnu aktivnost.

U dubini središnje nastavne prostorije smjestila se ženskostudijska knjižnica Centra s više od tri i pol hiljade naslova u rasponu od feminističke teorije i ženske književnosti, preko rasprava i djela o nasilju nad ženama, ženskim ljudskim pravima, politici, lezbijskim i queer studijama i ženskim pokretima, do časopisa ‘Treća’… Izvlačimo knjige i knjižice s polica, listamo između atraktivnih korica malih dimenzija lani preveden manifest ‘Feminizam za 99 posto’ koji, čitamo u uvodu, nadu pronalazi u internacionalnim feminističkim i ženskim štrajkovima što su se dogodili 2017. i 2018. godine.

Upoznajemo Anju Koprivšek, diplomiranu politologinju s beogradskog Fakulteta političkih nauka, koja se nakon pohađanja istog beogradskog studija prijavila na ovaj zagrebački i prošla, a želja joj je bila da upozna razlike u položaju žena u Srbiji i Hrvatskoj.

- Smatram da je svaka devojka prošla barem jednom u životu neku situaciju seksualnog nasilja, od uznemiravanja do krajnjeg čina, i zato treba da postoji ženski obrazovni program i na mnogo nižim uzrasnim nivoima, čak već od osnovne škole - ističe ona.

Pitamo je što za nju predstavlja feminizam, posebno zato što ga mnogi, i ne samo s desnog spektra, napadaju.

- Da, takvi govore da feminizam u 21. veku više nije potreban. Za mene biti feministkinja znači imati svest o sebi i svom položaju u društvu. To je položaj koji je u jednu ruku podređen, a s druge strane nisu ni sve žene jednako podređene. Za mene biti feministkinja ne znači podržavati samo žene nego sve koji su ugroženi, kao i razumeti poziciju u kojoj se nalaziš u hijerarhijskom sistemu društva i privilegija koje imaš, ako ih imaš - kaže Koprivšek.

Nakon završenog programa, prošle je jeseni na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti upisala diplomski studij dokumentarne režije kako bi se putem filma nastavila baviti ženskim pitanjima. Ističe da je tema njezina prvijenca u nastajanju bolan proces koji djevojke prolaze u pubertetu, njihove prve ljubavi, želje i maštanja, koje povlače pitanje što znači biti mlada žena na balkanskom prostoru u 21. stoljeću i koliko je nedostatna podrška sustava u svemu tome.

Obrazovni program Ženskih studija sadrži 11 modula, a predavačice i predavači dolaze iz polja političke i druge teorije, umjetnosti i aktivizma, ali i medijskog svijeta, iz čitave regije. Iz Centra ističu i suradnju s Akademijom likovnih umjetnosti i ADU-om

Njezina kolegica Jozefina Ćurković, lanjska polaznica Ženskih studija i također sadašnja suradnica Centra, priprema završni rad koji je koncipiran kao izložba i suradnja s umjetnicama i umjetnicima, bivšim polaznicima ovih studija.

- Riječ je o istraživačkom projektu i izložbi koja će se dogoditi ove godine, a polazi na neki način iz silabusa obrazovanja, gdje smo kolegica Tea Kantoci i ja u suradnji s umjetnicama i umjetnicima obrađivale temu neplaćenog umjetničkog rada u paraleli s neplaćenim ženskim radom - kaže naša sugovornica, inače magistrica povijesti umjetnosti i etnologije.

Navedeni projekt trebao bi pokazati ekonomsku dimenziju umjetničkog rada, način na koji se feminističko neformalno obrazovanje prelijeva na obrazovanje umjetnica i umjetnika te kako umjetnički rad funkcionira u današnjem neoliberalnom kapitalizmu.

- Konačni rezultati vjerojatno neće biti pozitivni u pogledu pozicije umjetnica i umjetnika - najavljuje Ćurković, koja se na Ženske studije upisala zbog nedovoljne zastupljenosti feminističke teorije u silabusu njezina formalnog studija i zbog osobne potrebe za takvim znanjem. U svom magistarskom radu također se bavila položajem žena: kulturno-antropološkim aspektom radničke kulture i društvenog sjećanja, pri čemu je fokus bio na tekstilnoj industriji u kojoj za niske nadnice rade gotovo isključivo žene.

- Apsolutno ću nastaviti primjenjivati stečeno znanje u profesionalnom pogledu za artikuliranje svoje pozicije. Za početak ću nastaviti suradnju s Centrom, prvo u okviru obrazovnog programa, gdje ću sudjelovati u moderatorskoj ulozi. Za mene su posebno bile relevantne predavačice poput kustosice i članice kolektiva BLOK Vesne Vuković, slovenske sociologinje Katje Praznik i Chiare Bonfiglioli iz Bologne - ističe Jozefina Ćurković.

Program Ženskih studija otvoren je, naravno, za pohađanje i muškarcima, LGBTIQ+ (gejevi, lezbijke, biseksualne, transrodne i transeksualne osobe…) i svim rodno varijantnim osobama jer, kako kaže Karolina Hrga, izvršna direktorica i programska voditeljica Centra za ženske studije, više no ikad potrebno je feminističku borbu gledati kao univerzalistički politički projekt, uz puno uvažavanje i poštivanje međusobnih identitetskih razlika. Premda je lani upisano 36 polaznica i tek jedan polaznik, u prosječnoj učionici za 25 ljudi bude uglavnom od dvoje do četvero polaznika, što je opet premalo.

- Feminizam nije rezerviran samo za žene i tu vrstu predrasude treba razbiti, on mora biti sastavni dio svake progresivne antikapitalističke borbe - naglašava Karolina Hrga.

- Feminizam mora biti emancipatorni projekt koji će inkorporirati kritiku postojećeg neoliberalnog sustava koji pogađa 99 posto ljudi. Mora promišljati ekološka pitanja. Svaki ozbiljni revolucionarni lijevi pokret i projekt mora biti i revolucionarno feministički - dodaje.

Obrazovni program Ženskih studija sadrži ukupno 11 modula, a predavačice i predavači dolaze iz polja političke i druge teorije, umjetnosti i aktivizma, ali i medijskog svijeta, i to iz čitave regije: Mario Kikaš, Marta Baradić, Lea Horvat, Maja Solar, Mia i Lina Gonan, Ana Vilenica, Lilijana Burcar, Natalija Stepanović, Nina Čolović, Ankica Čakardić i Biljana Kašić, samo su dio tog kolektiva. Iz Centra ističu i suradnju s Akademijom likovnih umjetnosti i onu s ADU-om, uz voditeljicu programa Jasnu Jasnu Žmak.

- Uz razumijevanje mehanizama opresije i eksploatacije u kapitalizmu analiziramo i aktualna ekstremno desna i konzervativna društvenopolitička strujanja koja dovode do pogoršavanja položaja žena, radnica i radnika, LGBTIQ+ i ostalih spomenutih marginaliziranih grupa, kao i do repatrijarhalizacije cjelokupnog društva, institucija i vrijednosti. Feminizam mora biti i antifašistički. No isto tako, ako pogledate tih 11 modula, primijetit ćete da se kritički i kontekstualno bavimo različitim domenama iskustva žena te na koji se način to iskustvo vezuje uz institut rada, i na tom tragu promišljamo i strategije otpora kroz različite teorijske i aktivističke niše te područja djelovanja, od feminističke političke ekonomije do revolucionarnih kulturno-umjetničkih praksi - naglašava Karolina Hrga.

Recentni ženski štrajkovi u Čileu, Poljskoj, Turskoj, Brazilu, Švedskoj itd. pokazuju da posljednjih godina žene predvode antikapitalističke borbe posvuda u svijetu. Novi val teoretičarki i teoretičara socijalne reprodukcije, poput Tithi Bhattacharye, Cinzije Arruzze, Sare R. Farris i Davida McNallyja, ili važnih queer marksističkih teoretičarki poput Holly Lewis, koju je nedavno ugostio zagrebački Multimedijalni institut, kontekstualiziraju sve te borbe i nude analitičke i kritičke aparate pomoću kojih možemo lakše razumijevati svijet u kojem živimo.

Veliki problem predstavlja financiranje obrazovnog programa: lani je Centar dobio odbijenice od Ministarstva obrazovanja, Ministarstva kulture i Grada Zagreba, pa je i tekuća godina neizvjesna.

- Trenutna politička situacija nije nam sklona jer se konzervativne i ekstremno desne tendencije prelijevaju i na rezultate javnih natječaja. Proizvodnja feminističkog znanja nije nešto poželjno, iako istovremeno i liberalne i desne političke opcije u svojim zagovorima nominalno i po potrebi često koriste i kovanicu ženskih prava - ističe Hrga.

Pitamo našu sugovornicu kao komentira aktualno političko nadmetanje u vezi polaganja prava na zaštitu žena, pri čemu je izjava predsjednice na odlasku Kolinde Grabar-Kitarović da će se nastaviti baviti promicanjem prava žena, posebno zaštitom od nasilja, u suprotnosti s njezinim dosadašnjim političkim djelovanjem.

- Naš obrazovni program služi da bi se ljude politiziralo i informiralo, između ostalog da kritički mogu sagledati poziciju žene na čelu države ili nekoj drugoj poziciji moći, a koje su uglavnom rezervirane samo za maleni privilegirani broj žena i što to znači za emancipaciju najvećeg broja žena – dakle ništa, štoviše, ne samo da nije feministički glasovati za predsjednicu ako dotična provodi konzervativno desne politike, nego je i kontrarno feminizmu i pogubno za najveći broj žena. Nasilje nad ženama iznimno je važna tema koja se također koristi i često aproprira u političkim kampanjama, no država se, naravno, njome ne bavi sustavno i na strukturnoj razini - govori Karolina Hrga.

Zanimljiva je i anonimna anketa o socioekonomskom statusu polaznica koju je Centar proveo u sklopu prošlogodišnjeg studijskog programa, a kojoj je pristupilo 80 posto upisanih u dobi između 20 i 30 godina. Među njima je bilo 61 posto visokoobrazovanih, dok je dodatnih 23 posto bilo u procesu stjecanja visokog obrazovanja. Od svih ispitanih, 71 posto njih sudjelovalo je na tržištu rada, dok je 32 posto imalo zaposlenje na neodređeno i puno radno vrijeme. Uz to, 68 posto ispitanika živjelo je u podstanarstvu, 42 posto njih bilo je ovisno o obitelji kada je u pitanju podmirivanje troškova stanovanja, a 16 posto njih je troškove stanovanja dijelilo sa sadašnjim ili bivšim partnerom ili partnericom.

Za kraj kažimo da po završetku Ženskih studija, nakon predaje završnog rada, polaznice i polaznici dobivaju diplomu koja se ne upisuje u radnu knjižicu niti nosi ECTS bodove, uz iznimku suradnje s umjetničkim akademijama.

- Kreativni kritički laboratoriji u suradnji s umjetničkim akademijama, što ide s ADU-om prošle i ove godine, primarno je namijenjen ljudima sa studentskim statusom – oni po završetku programa dobiju 2 ECTS-a koje mogu upisati u indeks, a ove godine taj je modul nešto kraći, tako da smo dobili 1 ECTS za polaznike_ce ADU modula - kaže Karolina Hrga.

Pa ipak, važnije od toga je otkrivanje jednog novog borbenog svijeta.

1/2