Novosti

Kronika

Deveti krugovi ustaškog pakla

U Obrazovnom centru Spomen područja Jasenovac otvorena je izložba "Put bez povratka – od logora Slana do logora Jasenovac"

Large izlozba jasenovac  1

Ivo Pejaković i Vesna Teršelič

Uoči godišnjice proboja posljednjih logoraša iz ustaškog logora smrti Jasenovac, u Obrazovnom centru Spomen područja Jasenovac u srijedu je otvorena izložba "Put bez povratka – od logora Slana do logora Jasenovac". Autor izložbe je ravnatelj Spomen područja Jasenovac Ivo Pejaković, a organizatori su JUSP Jasenovac i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću.

Surovi uvjeti logora u uvali Slana, kao i jednak takav odnos ustaša prema zatočenicima, nisu ostavili puno svjedoka, rekao je okupljenima Pejaković koji je naveo i rijetke preživjele – Pavla Lowa, Zlatka Weillera i Emerika Bluma.

Voditeljica Documente Vesna Teršelič podsjetila je na tri puta uništavanu ploču u spomen na nekadašnje logore na Pagu u uvali Slana i naselju Metajna, zadnji put 2013. godine, ,

U cilju boljeg informiranja javnosti naglasila je potrebu organiziranja izložbe i u drugim mjestima, prije svega u Novalji blizu koje se logor Slana nalazio.

Otvaranju su prisustvovali ambasadori i ambasadorice Austrije i Kanade Josef Markus Wuketich i Alana Bowmana, kao i mladi učesnici programa "Susret sjećanja".

Izložba, koja se može posjetiti do 1. juna, realizirana je uz podršku Stiftung (Fondacije) EVZ i Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust.

Za one kojima je ta lokacija manje poznata, dano je i objašnjenje: "U središnjem dijelu otoka Paga nalazi se duboka uvala u koju se ulazi s njegove sjeveroistočne strane što gleda na Velebit. Tu je, na terenu koji svojim izgledom podsjeća na Mjesečevu površinu, bio smješten logor Slana. U logoru su se nalazila dva podlogora: jedan za Srbe, drugi za Židove. Prema svjedočenju rijetkih preživjelih Židova, odnos prema Srbima bio je još brutalniji, a posljedice su bile takve da prema dosadašnjim saznanjima ne postoje slučajevi srpskih zatočenika koji su preživjeli logor Slanu i Drugi svjetski rat te o tome ostavili svjedočanstvo. Zbog toga o događajima u logoru Slana znamo tek ono što je sačuvano u svjedočanstvima preživjelih židovskih zatočenika. Mjesto logora danas nije obilježeno spomenikom ili spomen pločom. Čuvanje uspomena na žrtve holokausta i genocida je civilizacijska tekovina i zato žrtve zaslužuju bolje. Stoga pamtimo žrtve logora Slana"

Logori u Slanoj i Metajni bili su dio sistema logora u koji su spadali i Jadovno i Gospić. Računa se da je tim logorima od proljeća do kraja avgusta 1941. pobijeno ili umrlo, ovisno od procjena, od 24.000 do 40.000 ljudi, najviše Srba, a potom Židova. Nešto preživjelih nakon zatvaranja logora zbog talijanskog preuzimanja uprave i na tim lokacijama prebačena je u Jasenovac.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više