>

novosti logo

Društvo Društvo
Piše Igor Lasić

Divljanje na rijekama

Pod egidom obnovljivih izvora energije događa se utrka za profitom nauštrb očuvanja prirodnih resursa: Karlovačka udruga Pan izazvala je reakciju Visokog upravnog suda u vezi nerezonske bujice minihidroelektrana

Jedna mala ekološka udruga izborila se koncem prošle godine za dvije velike pobjede nad privatnim ulagačima koji sustavno nalaze jatake u nadležnim tijelima javne vlasti. Posrijedi je Karlovačka županija, te pošast otvaranja hidroelektrana na njenim rijekama. Gradnja na četiri rijeke traje već godinama, ali bilježe se i napori tamošnje eko-udruge Pan da joj stane na kraj. Dalje od lokalnih medija probijao se uglavnom samo slučaj veće elektrane Lešće na rijeci Dobri, u vlasništvu državne elektroprivrede. HEP se nije posebno obazirao na evidentnu ekološku štetu koja je počinjena u okolišu dotičnog vodotoka. Uvjerljiv pokazatelj su bile zatim aktivnosti na području Kosinja u Lici, no paralelno je većem dijelu javnosti iz vidokruga izmicao problem s tzv. minihidroelektranama.

One su mahom plod privatnih investicija, s obzirom na poticajne mjere za projekte manjeg obima, ako su posrijedi obnovljivi izvori. A hidropotencijal se smatra obnovljivim, kao i solarna energija, drvna biomasa, vjetroenergija i sl. S druge strane, stalno se pokazuje da takva mogućnost lako prolazi kroz široko razmaknute kriterije i mehanizme kontrole nad posljedicama na prirodu. Štoviše, hidroelektrane snage do pet megavata još u doba ulaska Hrvatske u Europsku uniju nisu morale imati ocjenu utjecaja na okoliš. To je naknadno promijenjeno, ali više projekata već je bilo dobilo zeleno svjetlo, dok je nevladinim aktivistima ostalo mukotrpno tražiti pravicu na raznim višim instancama. O kakvom je zlu riječ, dobro pokazuju mape inicijativa poput one ‘Sačuvajmo plavo srce Europe’ na web-stranici Balkanrivers.net.

Ukratko kazano, Balkan je, a s njime i Hrvatska, gusto načičkan planovima takvih gradnji. Investitori i spram njih benevolentna politika cinično zloupotrebljavaju rastuću globalnu ekološku orijentaciju prema obnovljivim izvorima energije, e da bi izvukli brzi profit. Ni po jada za profit, međutim, da pritom ne devastiraju prirodu u čije se ime bogate. Karlovačka udruga Pan sad im je malo omela planove i na tome joj, na ustrajnosti i trudu, treba od srca čestitati.

Tri nadležne razine nisu obraćale pažnju na ekološke posljedice elektrane Primišlje na rijeci Korani: Karlovačka županija, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike te Upravni sud u Rijeci. Panovce je istinski počuo tek Visoki upravni sud i donio odluku da se slučaj preispita. Nadalje, udruga je uz pomoć organizacije WWF Adria očito privukla pažnju Europske komisije, što se isplatilo u predmetu elektrane Dabrova dolina 1 i ugrožavanja najveće sedrene barijere na rijeci Mrežnici, slapa Šušnjar. Rečeno ministarstvo poslalo je konačno valjanu inspekciju, donesene su posebne mjere zaštite Šušnjara.

- Dvije godine je ignoriran taj problem - rekao nam je o tome Denis Frančišković iz Pana.

- Prvim kvalitetnim utvrđivanjem stanja Ministarstvo je potvrdilo upravo ono što smo dotad poručivali pa investitoru, ako ne bude poštivao te mjere, prijeti zatvaranje pogona. Naravno, pratit ćemo kako se razvija situacija - dodaje.

Slap u najmanju ruku više neće smjeti presušivati zbog zadržavanja vode za elektroturbine, jer poznato je da suša uništava organizme sedrotvoraca. Što se tiče neke šire perspektive, osnovne se relacije, nažalost, neće tako lako promijeniti nabolje. Lokalni političari već su se istaknuli upornim rentijerskim licitiranjem izdašnog hidropotencijala karlovačkog kraja za komercijalne svrhe. Ne odustaju ni dandanas, sudeći po nekim novijim istupima, pa će Pan i WWF zacijelo s njima imati dosta posla i ubuduće.

1/1