Novosti

Kronika

Дjeлa и oдликoвaњa

Стeвo Чутурилo - учитeљ и пeдaгoг (3): У oстaвштини Стeвe Чутурилa сaчувaнo je пeт свeзaкa мeмoaрa кojимa je дao нeoбичнo имe - Пaмeтaри. У њимa je биљeжиo свoja сjeћaњa и дoгaђaje у кojимa je учeствoвao

L57noc861ursij7nvejnw7li263

Autor bukvara iz 1879. – Stevo Čuturilo

Kada je Stevo Čuturilo (1846 – 1939.) bio đak prvog razreda osnovne škole u Dabru, sveštenik Dimitrije Babić uputio mu je ove proročanske riječi: ‘Bog je tebe stvorio, sine, za nauku i školovanje’, koje su se u potpunosti ispunile. Čuturilo je postao istaknuti pedagog, pisac i prosvetitelj. Bližeći se kraju svog života, Stevo Čuturilo se pitao: Zašto sam živio i da li sam svojim životom i radom štogod korisnoga doprineo mom milom narodu?

- Mislim da je moj najvažniji rad u stvaranju vaspitne književnosti, koja je, kao moj umni proizvod po količini ogromna. Ona iznosi 30 miliona primjeraka knjiga koje sam dao u ruke mladim naraštajima. To su udžbenici: Bukvar, Prva čitanka, Druga čitanka, Treća, Četvrta, Praktični pravopis srpskog jezika za srpske škole, Udžbenik njemačkog jezika za srpske škole i Gramatika njemačkog jezika, glasio je odgovor na postavljeno pitanje.

Bukvar Steve Čuturila pojavio se 250 godina poslije prvog ćirilskog bukvara inoka Save iz Dečana. Bio je to ‘Bukvar za crnogorske osnovne škole’, štampan u Pančevu 1879.

Zatim su slijedili: Bukvar za osnovne škole u Kraljevini Srbiji, u Beogradu 1886., Bukvar za vjeroispovjedne srpske škole u Austro-Ugarskoj 1890., Bukvar za osnovne škole u Kraljevini SHS i Bukvar za osnovne škole u Kraljevini Jugoslaviji. Svi ti bukvari su doživjeli nekoliko izdanja. U vrijeme 1. svjetskog rata štampan je na Krfu 1916. godine Bukvar za osnovne škole koji je bio ponovljeno izdanje Bukvara za osnovne škole u Kraljevini Srbiji. Bukvar je bio namijenjen za potrebe izbjeglih đaka, ali su se zahvaljujući njemu opismenili mnogi odrasli i vojnici. Bukvar i Prva čitanka bili su u upotrebi od 1880. do 1935.

Bukvari i čitanke, čiji je Čuturilo bio autor, bili su zvanični udžbenici za opismenjavanje djece u Srbiji, Crnoj Gori, Austro-Ugarskoj i Turskoj. Svoje udžbenike Stevo Čuturilo obogatio je tekstovima koji su bili prave riznice mudrosti iz kojih su učenici upoznavali istoriju, običaje, vjeru i ostala duhovna bogatstva svog naroda. Iz njih se opismenilo preko 50 generacija učenika.

Ostala djela su: Osnovi psihologije, Osnovi etike ili nauke o dobroj naravi, Pedagogika ili nauka o vaspitanju za školu i dom, Sveti Sava kao filozof i pedagog, Prijevod epa Smrt Smail-age Čengića na njemački jezik, Zapisi sa bojišta (svjedočanstva o ustancima i ratovima u kojima je učestvovao). U ostavštini Steve Čuturila sačuvano je 5 svezaka dnevničkih zapisa, memoara, kojima je on dao neobično ime - Pametari.

U njima je bilježio svoja sjećanja, doživljaje, ratne događaje u kojima je učestvovao, ili su mu bili poznati po čuvenju, a bili su važni za istoriju srpskog naroda. Lijepim i čitkim rukopisom zapisivao je svoje pjesme i narodne umotvorine. U Pametarima, koji se danas čuvaju u Vojnoistorijskom arhivu u Beogradu, mogu se naći i njegova razmišljanja o srpskom pravopisu, govornom jeziku i greškama koje su se odomaćile u govoru.

Za svoj politički i prosvjetni rad Stevo Čuturilo dobio je brojna odlikovanja. Za učešće u ratu Crne Gore sa Turskom odlikovan je 1879. Spomenicom rata za oslobođenje 1875 - 1878.

Za zasluge na prosvjetnom polju Crne Gore odlikovao ga je 1879. godine knjaz Nikola Petrović Danilovim krstom četvrtog reda. Tri puta je odlikovan Kraljevskim ordenom Svetog Save. Za unapređenje prosvjete odlikovao ga je 1903. kralj Srbije Aleksandar Obrenović Ordenom Svetog Save petog reda. Povodom šezdeset godina prosvjetnog i nacionalnog rada odlikovao ga je 1926. kralj Srba , Hrvata i Slovenaca Aleksandar Karađorđević Ordenom Svetog Save trećeg reda.

U Stanojevićevoj Enciklopediji i Sveznanju uz ime Steve Čuturila stoji ‘učitelj-pedagog’, iako je njegova diploma stečena na Ditesovom bečkom pedagogijumu bila u rangu fakulteta.

Kada su mu rekli da to treba da se ispravi, odgovorio je: ‘Neću da to ispravljam, jer stvarno sam cijelog svog života bio oduševljeni učitelj moga milog i dobrog naroda’.

Prvi dio feljtona pročitajte ovdje, a drugi ovdje

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više