Puno nejasnoća, tromosti i birokratskih avantura prati aktivnosti vezane uz obnovu područja Banije pogođenih razornim potresom. Dosadašnjoj obnovi, koja je funkcionirala samo po principu privatnih donacija i samoobnove, Vlada Republike Hrvatske pridodala je jedan novi dokument, Program mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije.
Po novom Vladinom programu, država će u Zagrebu i na Baniji podmirivati trošak za hitne intervencije i za one zgrade koje nisu legalizirane. Samo na području proglašene katastrofe, odnosno na području Banije, definirano je da vlasnici sami mogu provesti obnovu svojih kuća, a pod tim se točnije podrazumijeva izrada elaborata, projektne dokumentacije i izvođenje radova, dok bi Središnji državni ured za stambeno zbrinjavanje na kraju izvršio isplatu po ispostavljenom računu. Produženi su i rokovi za podnošenje zahtjeva za novčanu pomoć za izradu projektnih dokumentacija do 31. decembra 2030., te za uklanjanje potresom uništenih zgrada, koji će moći biti predavani čak do 31. decembra 2025.
Korigirane su tablice dosadašnjih besmisleno visokih cijena građevinskih usluga i radova, a za masovnu izgradnju tipskih kuća raspisan je natječaj. Ključne su to promjene pomoću kojih bi proces obnove, po Vladinim pretpostavkama, trebao biti ubrzan. Potpredsjednik Vlade Boris Milošević medijima je iznio podatak da se na Baniji radi na preko 400 kuća, ali i da od 1. novembra kreće masovna izgradnja onih zamjenskih. Iako to nije uobičajeno vrijeme za građevinske radove, Milošević je ustvrdio da se uzimaju u obzir specifičnosti terena i potrebe.
Međutim, Inicijativa građana Petrinjsko proljeće navodi da i u novom Vladinom programu ima mnogo otvorenih pitanja. Bojana Novaković ističe da je pitanje tko će od vlasnika uspjeti naći izvođača radova, a koji bi se obvezao izvršiti sve radove i kasnije utjerivati potraživanje od države.
- Problem je što ti elaborati koštaju, ponekad gotovo koliko i radovi. S obzirom na to da spadamo u siromašnu županiju sa staračkim domaćinstvima, pitanje je koliko vlasnika sebi može priuštiti izradu elaborata, a da zatim čekaju državu da im vrati taj novac, jer mnogi jednostavno taj novac nemaju. Ili što ako se desi da izvođač radova ne želi raditi po izrađenom elaboratu koji vlasnik ima, ili kada se sve izgradi da nadležni jednostavno ustvrde da elaborat nije bio dobar. Ljudi su već opekli na sličnim ili jednakim modelima za vrijeme obnove nakon rata. Dodajmo tu poskupljenje građevinskog materijala, nedostatak majstora i radnika. Tko će se tu snaći? - ističe Bojana Novaković, članica inicijative Petrinjsko proljeće.
- Ne znam kakve su to sada hitne intervencije nakon skoro devet mjeseci. U Petrinji se trenutno ruši. Ništa se ne gradi, osim pojedinačnih slučajeva donacija i samoobnove po principu, ako imaš – plati, ili ono što ljudi mogu sami pokrpati. Naš centar grada je i dalje noću u mraku. Tek se sada uspostavljaju sigurni koridori. Ne zna se da li će biti otvoren i do kraja godine poduzetnički, kontejnerski centar u poslovnoj zoni, koji je trebao biti gotov 1. maja. Govorimo o kontejnerima, a ne o čvrstim objektima. Svi su pogubljeni u silnoj birokraciji, pravilnicima i zakonima. Ako je proglašena katastrofa, onda ne mogu vrijediti zakoni kao u nekoj normalnoj situaciji. Sve je trebalo ići po hitnom postupku. Postoje države koje su imale velike potrese i koje imaju iskustva dobre obnove, zašto njihove modele nismo preuzeli? - pita Novaković.
