>

novosti logo

Kronika Kronika

Epidemija usporila gradnju vodovoda

Za gradnju krnjačkog vodovoda ishodovana je građevinska dozvola, no onda je eskalirala situacija s korona virusom pa se očekuje nastavak projekta

U Krnjaku je nedavno obilježen Dan općine kojem su prisustvovali i saborski predstavnici Srba u Hrvatskoj. To je bila prilika za rekapitulaciju učinjenog, analizu sadašnjeg stanja i planove za aktivnosti u narednih godinu dana.

- U zadnjih godinu dana nije bilo bolje ni lošije nego ranije. U suradnji sa Srpskim narodnim vijećem, odnosno kroz programe SNV-a i Vlade RH ostvareni su brojni projekti za OPG-ove pa je tokom 2019. potpisano 29 ugovora u ukupnoj vrijednosti od 1,7 miliona kuna - rekao je za Novosti načelnik Krnjaka Dejan Mihajlović.

Ostvaren je niz projekata komunalne infrastrukture, pa je tako izgrađeno sajmište za što je bilo predviđeno 260.000 kuna. Završena je prva faza izgradnje dječjeg vrtića ukupne vrijednost od tri miliona kuna, u kojem bi bilo dvadesetoro djece uz dvije zaposlene odgajateljice. Kupljen je radni stroj za lokalne komunalce i ostvarena je besplatna internetska WI-Fi lokalna mreža, rekao je Mihajlović i ukazao na Ingrid - program prekogranične suradnje s BIH i Crnom Gorom na polju energetske funkcionalnosti i ekologije, kroz koji će biti utrošeno skoro sedam miliona kuna. Provodi se i projekt Zaželi za pomoć starijem stanovništvu, kao i program mobilnosti, odnosno besplatnog prijevoza starijeg stanovništva.

Bez struje je u općini samo nekoliko kuća, ali je problem njena kvaliteta, odnosno niski napon. Dotrajale su bandere i žice sa slabom izolacijom

Iako je izvršeno asfaltiranje puteva u vrijednosti oko 700.000 kuna, a svake godine projekte ovakve namjene izdvaja se po nekoliko stotina hiljada kuna, putna mreža je daleko da bude sređena, s obzirom da Krnjak spada u općine prvog stupnja razvijenosti, dakle daleko ispod državnog prosjeka. Za projekte gradnje cesta daje se po 100.000 ili 200.000 kuna, dok asfaltiranje jednog kilometra košta 350.000 kuna, pri čemu je na području općine stotinu kilometara nerazvrstanih cesta uz lokalne i županijske.

Što se tiče struje, bez nje je samo nekoliko kuća, ali je problem njena kvaliteta, odnosno niski napon. Dotrajale su bandere i žice sa slabom izolacijom, pa kad malo jaše puhne vjetar, vodovi pucaju i naselja ostaju bez struje. Vodom iz gradskog vodovoda pokriveno je dvije trećine područja općine. Predviđen je trogodišnji program gradnje vodovoda u preostaloj trećini i ishodovana je građevinska dozvola. No onda je došla epidemija, pa su Hrvatske vode, tvrdeći da imaju pad prihoda, najavile da zahvat neće početi prije jeseni.

Mihajlović naznačava da će u narednih godina dana prioriteti biti izgradnja komunalne infrastrukture, završetak vrtića, nastavak programa Zaželi, i jačanje ureda Centra za razvoj kako bi mogli prijavljivati još više projekata. Općina će davati stipendije za zanimanja koja su deficitarna, a za potrebne kadrove gradili bi se i stanovi.

U svemu tome ne izostaju kritike na sporost države koja nedovoljno brzo evaluira projekte, a sredstva presporo stižu, zbog čega nastaju problemi s ispunjavanjem ugovornih obaveza. Općina je rijetko naseljena, a infrastruktura je loša, pa su troškovi njenog održavanja, npr. vodovoda, veći nego u velikim naseljima.

Zato bi država morala intenzivno jačati mjere kako bi revitalizirala ovo područje, da stanovništvo ostane i da se ljudi počnu doseljavati kako bi se popunio deficit nastao devedesetih. Ističući velike zasluge Kluba zastupnika SDSS-a i članove SNV-a koji su uložili velik trud kako bi ukazali na položaj ovih krajeva, Mihajlović naglašava da je to često prepoznato od strane desnice, pa i Vlade kao isključivo zadovoljavanje potreba Srba.

- To je zapravo zadovoljavanje potreba stanovnika Hrvatske koje živi u nepristupačnim dijelovima zemlje u kojima mnogi, pa ni oni koji se busaju u prsa svojim domoljubljem ne bi željeli da žive - zaključio je Mihajlović.

Toliko o bazi, a kako stoje stvari s kulturnom nadgradnjom? To pitamo predsjednicu pododbora SKD Prosvjete Milenu Bižić.

- Broj manifestacija u okviru pododbora ili naše osnovne škole nije velik, ali se one organiziraju i provode zajednički, od škole i pododbora do drugih udruga koje djeluju u općini koja nam daje veliku podršku u radu od ustupanja prostora do apliciranja projekata na natječajima koje raspisuje Općina - ističe Bižić. U općini živi dosta mladih ljudi, tako da sa članstvom u pododboru nema problema. Obično se u osnovnoj školi stvaraju generacijske grupe koje se drže do kraja srednje, nakon čega se oni koji odu na studij u Rijeku i Zagreb obično ne vraćaju. Na pitanje koliko mještani mogu zadovoljiti svoje potrebe u općini, Milena odgovara da se može obaviti dosta; imaju liječnika i stomatologa, poljoprivrednu apoteku, poštu i trgovinu. Nikome nije problem otići do Karlovca kojem gravitiraju jer mnogi rade tamo, a mladi idu na zabave i druženje pa naša sugovornica ocjenjuje da je zadnjih godina u općini bolje stanje nego ranije. Općina aplicira na projekte i dobivaju se sredstva što omogućava povećanja broja zaposlenih, a time i ukupne populacije. Stariji ljudi imaju osiguran besplatan prijevoz za nužne potrebe.

Naravno, iako to nitko od sugovornika nije spominjao, stanovnici općine su ovog proljeća pokazali solidarnost i entuzijazam jer su Općina i općinsko VSNM u suradnji sa SNV-om inicirali i organizirali niz akcija, od šivanja maski i slaganja paketa sa sjemenjem preko njihove distribucije. Kako su naglasili, spremni su opet dati svoj doprinos u slučaju potrebe.

1/3