Novosti

Politika

Eури из хeликoптeрa

Српскe влaсти ћe упумпaвaњeм 5,1 милиjaрдe eурa у пoслoвaњe твртки и пoтрoшњу стaнoвништвa пoкушaти сaнирaти пoсљeдицe eпидeмиje. Mjeрe прeдвиђajу и исплaту пo стo eурa свим пунoљeтним грaђaнимa

Sspnfaq0z2om1z1r0skz28du6zt

Predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež i ministar financija Siniša Mali

Srpske vlasti će upumpavanjem 5,1 milijarde eura u poslovanje tvrtki i potrošnju stanovništva pokušati sanirati posljedice koje će epidemija koronavirusa ostaviti na ekonomiju zemlje. Program vladinih mjera u utorak su predstavili ministar financija Siniša Mali i predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež. Program se sastoji od četiri paketa mjera, a u pojedinim njihovim dijelovima primijenit će se i metoda ‘bacanja novca iz helikoptera’. U prvom paketu dominira tromjesečno odlaganje plaćanja dospjelih poreza i doprinosa na plaće, slijedi odlaganje plaćanja akontacije poreza na dobit za drugo ovogodišnje tromjesečje te oslobađanje plaćanja PDV-a za donacije. Tvrtke će te neplaćene poreze i doprinose početi plaćati početkom sljedeće godine i u to u 24 mjesečne rate. Ukupna vrijednost ovog paketa je oko 1,3 milijarde eura.

Drugi paket mjera sadrži neposrednu financijsku pomoć privredi. Samostalnim profesijama, obrtnicima, mikro, malim i srednjim poduzećima koja za vrijeme epidemije nisu otpustila više od deset posto zaposlenih iz državnog proračuna će se uplatiti tri minimalne plaće za sve zaposlene, oko 250 eura mjesečno, odnosno ukupno po 750 eura. Procjena je da će minimalne plaće dobiti oko 900.000 zaposlenih radnika u tim tvrtkama. Velikim kompanijama koje su smanjile ili potpuno obustavile proizvodnju, a radnike poslale na čekanje, iz državne će se blagajne za svakog radnika na čekanju isplatiti pola minimalne plaće, odnosno oko 125 eura. Kako po zakonu kompanije radnicima na čekanju moraju isplatiti najmanje 60 posto njihove plaće, uplatom 125 eura država će dijelom ili u cijelosti pokriti taj manjak u njihovim prihodima. Vrijednost ovog paketa je oko 700 milijuna eura. Treći paket mjera, vrijedan oko 2,2 milijarde eura, usmjeren je na očuvanje likvidnosti poduzeća. On sadrži dvije mjere. Prva predviđa da država kroz Fond za razvoj dodjeljuje povoljne kredite s kamatom od jedan posto samostalnim profesijama i obrtnicima te mikro, malim i srednjim poduzećima. Drugom mjerom osnovat će se državni jamstveni fond čijim sredstvima će se jamčiti bankama za kredite koje će dodjeljivati poljoprivrednicima i svim tvrtkama kako bi sanirale štete nastale epidemijom koronavirusa. Kamate na te kredite ne smiju biti veće od tri posto. Četvrti paket mjera namijenjen je stanovništvu jer će se iz državnog proračuna svim punoljetnim građanima Srbije sredinom lipnja uplatiti po sto eura kako bi se potaknula dodatna potrošnja stanovništva nakon prestanka epidemije i tako posredno pomoglo proizvođačima roba i usluga za široku potrošnju. Punoljetnim stanovnicima podijelit će se ukupno skoro 600 milijuna eura.

Srpske vlasti već su ranije odlučile da zaposlenima u javnom sektoru neće smanjivati plaće, a neće ih ni otpuštati dok traje epidemija. Istovremeno je vlada odlučila da već od 1. travnja svim zaposlenima u zdravstvu poveća plaće za deset posto. Mirovine se neće smanjivati. Štoviše, u prvoj polovini travnja bit će isplaćene odjednom, a ne u dvije rate kao do sada. Usto će svim umirovljenicima biti uplaćena jednokratna pomoć u iznosu od tridesetak eura. Također, Narodna banka Srbije uredbom je naložila bankama automatsku odgodu naplate dospjelih rata kredita svim tvrtkama i građanima, osim onima koji su se pismeno izjasnili da ih žele nastaviti redovno plaćati. Ministar Mali je najavio da će vlada uskoro definirati i paket pomoći ugostiteljskim, hotelijerskim i drugim uslužnim tvrtkama te poljoprivrednicima, koji su zbog zatvaranja svojih radnji, kafića, hotela i tržnica pretrpjeli najveću štetu. Ukupna vrijednost svih vladinih paketa iznosi oko polovine ovogodišnjeg državnog proračuna, a oni će se financirati iz proračunskih rezervi koje su zbog ostvarenog suficita poprilične, zatim proračunskim preraspodjelama i zaduživanjem na domaćem i stranom tržištu kapitala. No tim zaduživanjem ukupni javni dug neće smjeti preći granicu od 60 posto BDP-a. Predsjednik PKS-a Marko Čadež tvrdi da je vlada ovim paketima prihvatila oko 90 posto prijedloga privrednika, a predsjednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović ocijenio je da do sada nisu ‘imali ovako široke mere koje su usmerene i ka zaposlenima, pogotovo ne prema malim i srednjim preduzećima’. On se nada i da će ‘ove mere podstaći poslodavce da vrate na posao radnike koje su otpustili prethodnih nedelja’.

Ovaj program mjera predstavljen je ubrzo nakon što je vladin zdravstveni krizni štab na prilično dramatičan način završio svoju konferenciju za novinare na kojoj je saopćio da je u proteklih 24 sati umrlo još sedam srpskih građana oboljelih od koronavirusa, čime se broj umrlih popeo na 23. Istovremeno je još 115 građana zaraženo virusom, pa se broj zaraženih popeo na 900. ‘Danas je najgori dan za Srbiju’, riječi su kojima je Goran Stevanović, direktor Klinike za infektivne i tropske bolesti, otvorio konferenciju. ‘Ovo je rezultat nepoštovanja mera i preporuka koje smo davali. Ako nastavimo, bliži nam se scenario Španije i Italije. I dalje se intenzivno družimo, i dalje izbegavamo mere… Žao mi je što su informacije ovakve, bojim se da će biti i gore’, završio je Stevanović i zajedno s kolegama demonstrativno napustio konferenciju za novinare, ne želeći odgovarati na njihova pitanja i ponavljati ono u što već danima i tjednima srpski epidemiolozi i drugi specijalisti pokušavaju uvjeriti medije i građane. Prije svega je očito da već tjednima jalovo pokušavaju uvjeriti građane i javnost da oni stoje iza mjera koje su vlada i druga tijela propisali kako bi se suzbilo širenje koronavirusa. Svima onima koji su javno tražili ‘sklonite Vučića, dajte nam Kona’, upravo je jedan od ponajboljih srpskih epidemiologa Predrag Kon odgovorio da liječnici ne mogu i neće preuzeti ovlasti izvršne vlasti. No decidirano je poručio i da u njegovoj 40-godišnjoj karijeri nikad dosad zdravstveni sustav nije imao veću i bolju podršku državnog vrha. I doktor Stevanović uzalud se trudio da medije i javnost uvjeri da srpski zdravstveni sustav u uvjetima epidemije funkcionira sukladno Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti. Tim je zakonom propisano da ministar zdravlja, na prijedlog Zavoda za javno zdravlje i Republičke stručne komisije za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti, ‘proglašava pojavu epidemije zarazne bolesti od većeg epidemiološkog značaja i naređuje mere koje se u tom slučaju moraju sprovoditi’. Njime je propisano i da po istoj proceduri ministar može zabraniti okupljanja na javnom prostoru, ograničiti kretanje stanovništva, zabraniti prekogranična putovanja, uvesti pojedinačnu i masovnu karantenu, propisati obavezno liječenje i druge slične mjere kojima se štiti stanovništvo, ali i zdravstveni sustav i zaposleni u njemu. Kako zdravstveni sustav ne može sam provesti sve te mjere, izvršna vlast je ta koja ih svojim odlukama, propisima, ali i represivnim aparatom, na njihovo traženje mora provesti. S obzirom na to da je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju koronavirusa, Srbija je kao njezina članica morala, čim je u njoj evidentiran prvi zaraženi, proglasiti izvanredno zdravstveno stanje – epidemiju koronavirusa. Sa ili bez proglašavanja izvanrednog stanja, predsjednik države, Narodna skupština i vlada morali su provoditi mjere koje je zdravstveni sustav proglašavao na temelju Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, a svi stanovnici su ih se dužni pridržavati, pa i pod prijetnjom kažnjavanja.

Granica slobode svakog pojedinog građanina u uvjetima epidemije više ne završava na granici nosova drugih građana, već je pomjerena na metar do dva od nosova svih s kojima mogu doći u kontakt. U ovom trenutku 80.000 građana Srbije dužno je poštivati mjeru izolacije ili samoizolacije jer već jesu ili su potencijalno zaraženi koronavirusom. Brojke govore i da je 137 prekršitelja zbog kršenja mjera izolacije pritvoreno i čeka suđenje. Presuđene su i prve kazne od dvije do tri godine zatvora. Protiv skoro 700 prekršitelja već su podnijete kaznene prijave, a izdano je i preko dvije tisuće potjernica za onima koji nisu pronađeni na adresama koje su prijavili kao mjesto svoje izolacije i samoizolacije. U utorak je objavljeno i da je u Obrenovcu preminuo prvi oboljeli od koronavirusa, ali i da je uhapšen njegov najbolji prijatelj jer je prekršio mjeru samoizolacije i zarazivši ga neposredno prouzročio prijateljevu smrt.

Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.
Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više