>

novosti logo

Kronika Kronika

Gomila papirologije, beskrajno čekanje

Općine postigle promjenjive rezultate u jednom od natječaja za ruralni razvoj: Od ruralnih sredina nastanjenih srpskim stanovništvom, kandidatura se isplatila samo četirima jedinicama lokalne samouprave: Markušici, Jagodnjaku, Dvoru i Donjem Lapcu

Stigli su dugoočekivani rezultati natječaja iz Programa ruralnog razvoja, Mjere 7. Podmjere 7.4., raspisanog još u proljeće 2017. godine za financiranje izgradnje, obnove i rekonstrukcije društvenih objekata. Iz ovog evropskog fonda, od svih ruralnih sredina koje su znatnim dijelom nastanjene srpskim stanovništvom, dugo čekanje isplatilo se četirima jedinicama lokalne samouprave: Markušici, Jagodnjaku, Dvoru i Donjem Lapcu. Tu valja pribrojiti i Općinu Vojnić koja je dobila 4 milijuna, a tamošnje vatrogasno društvo čak 7,5 milijuna kuna.

Načelnici općina isticali su kao prepreku nepravovremeno ishodovanje građevinskih dozvola za projekte koje smatraju proritetnima

Prva na rang listi našla se Markušica kojoj je odobrena rekonstrukcija društvene zgrade u dječji vrtić, u vrijednosti od 1,7 miliona kuna. U Jagodnjaku će se u narednih godinu dana iz evropskog fonda graditi i opremati društveno-vatrogasni dom u iznosu od 7 miliona. U Dvoru će biti izvršeni rekonstrukcija i opremanje dječjeg vrtića Sunce u vrijednosti od 4,8 miliona, a u Donjem Lapcu, od dobivenih 900.000 kuna, gradit će mrtvačnicu.

Iako većina jedinica lokalne samouprave u kojima je nastanjeno srpsko stanovništvo prema indeksu razvijenosti pripada 1. i 2. grupi koje mogu konkurirati za Program ruralnog razvoja, problemi u kandidaturi ipak postoje. Negoslavci se nisu uspjeli izboriti za projekt održavanja i popravka pješačkih staza, Erdut za uređenje šetnice uz desnu obalu Dunava u Dalju, Vrhovine za izgradnju mrtvačnice, Jagodnjak i Udbina za izgradnju sportskih centara, te Trpinja za izgradnju dječjeg vrtića u Boboti.

Biskupija, Ervenik, Kistanje, Borovo, Šodolovci, Plaški, Gvozd i Civljane nisu se niti prijavili na ovaj natječaj. Razloga je mnogo, od nepripremljene dokumentacije, neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, neusklađenosti sa Strategijom razvoja i ograničenosti brojem stanovnika.

- Načelnici općina isticali su kao prepreku nepravovremeno ishodovanje građevinskih dozvola. Problem su projekti vezani za sanacije lokalnih cesta jer su jedinice lokalne samouprave imale projektnu dokumentaciju pripremljenu za ovu vrstu radova ali se nisu mogle javiti jer je predmetni natječaj podrazumevao rekonstrukciju ili izgradnju lokalnih cesta, a za te vrste radova je potrebna građevinska dozvola. Kao bitan nedostatak ove mere isticali su neprihvaćanje faznog građenja te činjenicu da su projektno-tehnička dokumentacija i potrebne dozvole morale isključivo glasiti na korisnike - ističe saborska zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov o dosadašnjim iskustvima prikupljenima na natječajima za EU fondove.

- Razlog neprijavljivanja za pojedine opštine bila je i činjenica da se ulaganje smatra prihvatljivim samo ako je u skladu sa razvojnom dokumentacijom jedinice lokalne samouprave ili lokalnom razvojnom strategijom odabrane lokalne akcijske grupe unutar Programa i prostornim planom jedinice lokalne samouprave. Ovakve neusklađenosti su česte i na njima će se morati intenzivnije raditi. Karakterističan je primer opštine Borovo, koja se nije javila jer je jedan od uslova bio broj stanovnika, odnosno ulaganje je bilo prihvatljivo u naseljima s najviše od 5.000 stanovnika, a oni ih imaju više - objašnjava Jeckov.

Među kriterijima koji su donosili prolazak na rang listi, osim 25 minimalnih bodova, ubrajao se stepen razvijenosti jedinica lokalne samouprave u kojem se ulaganje provodi, zatim odgovor na pitanje koliko je konkurirani projekt prioritetan, koliko moguće odobreno ulaganje doprinosi stvaranju radnih mjesta i koliko doprinosi realizaciji kvalitete života. Međutim, da bi stigle do tih kriterija EU fondova, uglavnom kadrovski potkapacitirane jedinice lokalne samouprave, moraju proći složen proces kroz šumu papirologije, pobijediti sporost državne administracije, a proces za dobivanje potrebne građevinskih dozvola zna se odužiti čak i na tri godine. Također je skupa procedura izrade kompletne projektne dokumentacije koja se rangira. Kroz sve to, ovog puta veoma uspješno ipak je prošla općina Markušica.

- Do sada nismo imali dečji vrtić. Imali smo samo predškolsku grupu koja se održavala u neadekvatnoj zgradi. Znali smo da kandidovanjem dečjeg vrtića možemo proći u ovakvoj demografskoj situaciji kad su objekti ove vrste prioritetni. Dečji vrtić je veoma značajan, naročito u ruralnim sredinama gde je natalitet katastrofalan. Sve će to biti jako lepo, kompletno namešteno, u samom centru mesta. Očekujemo već na jesen da bi naš prvi vrtić mogao primiti srećne mališane. Međutim, nisam veliki optimista u vremenu kada mladi masovno napuštaju Slavoniju i iza sebe ostavljaju pusta sela. Vrtić je odlično imati u svojoj sredini, ali samo ne znam ko će ga pohađati. U dve godine, u pet sela na području opštine Markušica, rođeno je petnaestero dece. Sada već znamo da dvoje od te dece ne žive više ovde. Ko zna koliko će ih ostati ovde u naredne tri godine kada bi trebala krenuti u vrtić - govori sa rezervom zamjenik načelnika Miroslav Jelača.

Izgradnji dječjeg vrtića radovali su se i u općini Trpinja, u selu Bobota, ali ovaj lokalni poduhvat morat će biti odgođen za neka sretnija vremena. Ovaj projekt iz Trpinje u vrijednosti od 2,7 miliona kuna nije preskočio bodovnu granicu do evropskih novaca. Ovdje se pokazao još jedan problem ovakvih natječaja: odlučivanje koje traje beskrajno.

- Nelogično je da procedura ocenjivanja projekata traje skoro godinu dana. Ovo čekanje omelo nas je u našim planovima. Brzina rešavanja ovih natečaja jako je važna. Da smo odmah dobili odbijenicu, mogli smo ići prema nekim drugim natečajima. Mi smo za naš projekat imali projektnu dokumentaciju, građevinsku dozvolu, započeli smo prve radove u vrednosti od 10 posto ukupne temeljne vrednosti i tu smo stali - ističe načelnik Trpinje Miroslav Palić.

- Što se tiče ekonomske isplativosti tu se može postaviti pitanje koliko košta demografija, koliko koštaju deca? Ako se ova sela isprazne, koliko vredi ova zemlja? Jedini izlaz za naše općine su evropski fondovi. Samo pomoću evropskih novaca možemo napraviti nešto vidljivo u našim lokalnim sredinama. Država mora voditi računa o nerazvijenim krajevima jer i ovde ljudi žive. Ljudi su osnovni resursi, ako ih nema, badava sve - ističe načelnik Trpinje Palić.

1/2