Na referendumu održanom u nedjelju 56 posto građana Berlina glasalo je za eksproprijaciju stanova, a 39 posto protiv. U gradu u kojem 85 posto stanovništva živi u iznajmljenom smještaju građani se već godinama bore za pošteniju i priuštiviju gradsku politiku stanovanja. Prosječna cijena najma stana u Berlinu je porasla od 6,65 eura po kvadratnom metru (bez režija) 2012. do 10,12 eura 2021., a u nekim dijelovima grada stanarine su porasle i trostruko u posljednjih petnaestak godina.
Lani su gradske vlasti pokušale ograničiti rast najamnina na period od pet godina, ali je Ustavni sud Njemačke ovoga proljeća odluku Senata grada -savezne pokrajine Berlina o zamrzavanju visine stanarina proglasio neustavnom. Ustavni sud time je udovoljio tužbi 284 zastupnika Bundestaga iz redova Demokršćanske unije CDU/CSU i Liberalno-demokratske stranke (FDP) koji su podigli tužbu smatrajući da se gradska vlast Berlina nedozvoljeno upliće u slobodno tržište nekretnina.
Da bi uopće došlo do provedbe referenduma koji je održan u nedjelju, organizatori su morali prikupiti 175 tisuća valjanih, rukom pisanih i ovjerenih potpisa. Iako referendum nije obvezujući za gradske vlasti, ipak će ga morati uključiti na dnevni red i razmotriti otkup nekretnina rentijerskih kompanija kao prijedlog koji uživa podršku većine građana. "Ignoriranje referenduma bio bi politički skandal", poručio je glasnogovornik referendumske inicijative Kalle Kunkel.
Aktivisti i aktivistkinje primarno ciljaju na otkup stanova od kompanije s najvećim prisustvom na tržištu Deutsche Wohnen SE, koja u Berlinu u vlasništvu ima preko 100 tisuća stanova. Povećanje javnog stambenog fonda omogućilo bi vlastima ne samo kontrolu visine najamnina u stanovima u vlasništvu grada, već i posrednu kontrolu rasta cijena stanovanja na čitavom tržištu.
