>

novosti logo

Intervjui Intervjui

Guste Santini: U lancima kartela

Ekonomski analitičar: Svako povećanje cijena energenta, posebno nafte, znači dodatno ograničenje hrvatskom gospodarstvu koje ionako grca u velikim problemima. To u konačnici može usporiti gospodarski rast zemlje

Kako komentirate cijenu benzina koja je ovog utorka dosegla u prosjeku 10,80 kuna po litri i približila se rekordnom prosjeku od 12,30 kuna zabilježenom prije šest godina?

Cijena goriva je posljedica djelovanja oligopolnog kartela. S jedne strane, te cijene formiraju karteli, dakle proizvođači nafte, a s druge politika pojedinih zemalja. Sama cijena se svodi na poreznu presiju. Hrvatska ostvaruje značajne prihode putem trošarina, a gorivo joj je ujedno i najznačajnija trošarina, plus PDV koji ima najveći u Europskoj uniji. Kako postojeća vlast s jedne strane želi smanjiti poreznu presiju, s druge strane to mora amortizirati, država vjerojatno sada neće ulaziti u priču o smanjenju cijene goriva. No u budućnosti će cijene energenata biti određene kartelskom politikom cijena nafte plus postojećim sustavom trošarina i PDV-a. I tako je na području cijele bivše države, svi smo u istim užasnim lancima. Učinci toga su neizvjesni, osim za zemlje čije je gospodarstvo u stanju supstituirati jedan izvor energenata drugim. No za gospodarstvo kao što je hrvatsko, koje ima malu dodanu vrijednost i veliku poreznu presiju, to je vrlo ozbiljan problem.

Kako će se ovolike cijene u budućnosti odraziti na opću ekonomiju, cijene drugih proizvoda i usluga?

Svako povećanje cijena energenta, posebno nafte, znači dodatno ograničenje hrvatskom gospodarstvu koje ionako grca u velikim problemima. To u konačnici može usporiti gospodarski rast zemlje.

Uza sve više cijene benzina, koliko ljudi u pasivnim krajevima, odnosno oni koji posjeduju uglavnom zastarjela osobna vozila, mogu sebi priuštiti prijevoz vlastitim automobilom ili autobusom?

Narod ni dosad nije mogao plaćati tolike cijene goriva. Marketinška manipulacija jest da su ljudi definirali automobil kao osnovnu potrebu, a to nije točno. U zemlji koja ima dohodak poput Hrvatske ljudi uglavnom nemaju automobile. Dohodak u Hrvatskoj pokazuje da smo u prosjeku siromašna zemlja, da je preko 700 tisuća građana socijalno ugroženo. Ti ljudi ne razmišljaju o prijevozu nego kako da prežive, a često se takvo siromaštvo može smatrati onim ispod ljudskog dostojanstva.

1/1