>

novosti logo

Hrvatska ostvarila tek polovinu aktivnosti tokom predsjedanja Vijećem EU

Od 174 planirane aktivnosti, koje su za potrebe analize izdvojene iz programa hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, samo 99 ostvareno je u skladu sa zacrtanim formulacijama, analizirao je za Gong profesor Igor Vidačak

Tokom prve polovine 2020. godine, Hrvatska je predsjedala Vijećem Evropske unije i za to vrijeme - obilježeno epidemijom korone i brojnim restriktivnim mjerama - ostvarila je tek nešto više od polovine planiranih aktivnosti iz programa predsjedanja, pokazala je nezavisna analiza uspješnosti hrvatskog predsjedanja, koju je za Gong pripremio profesor s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Igor Vidačak.

Nakon završetka šestomjesečnog hrvatskog predsjedanja i objave službenog izvještaja Vlade RH, opravdano se postavljaju pitanja o kriterijima i pokazateljima za mjerenje uspješnosti Hrvatske u toj važnoj zadaći usred jedne od najvećih kriza kroz koju je Unija prošla od svog osnivanja, naglašava se u uvodu analize. Svrha analize bila je doprinijeti objektivnoj i nepristranoj raspravi o uspješnosti predsjedanja Vijećem EU te potaknuti aktivnije uključivanje civilnog društva, medija i šire javnosti u praćenje uspješnosti upravljanja evropskim poslovima u Hrvatskoj, naglašava autor.

Ocjenu o polovičnom uspjehu autor potkrepljuje podatkom da je tek za 99 od ukupno 174 planirane aktivnosti, koje su za potrebe ove analize izdvojene iz programa predsjedanja, ocijenjeno da su ostvarene u skladu sa zacrtanom formulacijom. ‘Zbog svih ograničenja u metodologiji istraživanja, ali i s obzirom na jedinstvene izvanredne okolnosti u kojima se predsjedanje događalo, ovaj učinak od 56,9 posto ostvarenih mjera treba uzeti sa zadrškom i promatrati ga kao poticaj za otvaranje rasprave o modelima praćenja učinaka te kvalitete sudjelovanja hrvatskih predstavnika u radu Vijeća EU i njegovih pripremnih tijela u predstojećem razdoblju‘, ističe autor.

‘Netransparentnost upravljanja europskim poslovima i zatvorenost međuinstitucionalnih pregovora u redovnom zakonodavnom postupku na razini EU veliki je uteg u komunikaciji napretka i postignuća hrvatskog šestomjesečnog predsjedanja Vijećem EU. Zato je jedan od ciljeva ove analize bio pružiti što više relevantnih izvora informacija o radu Vijeća te potaknuti veći interes organizacija civilnog društva te ostalih predstavnika zainteresirane javnosti za samostalnim istraživanjima o temama koje su važne za sektore u kojima djeluju te za aktivniju komunikaciju s nadležnim ministarstvima o europskim pitanjima‘, stoji u analizi.

Osim toga, autor pokazuje da je za manje od pet posto akata planiranih u radnom programu Evropske komisije postignut dogovor u Vijeću pod hrvatskim vodstvom. ‘U usporedbi s rumunjskim i finskim predsjedništvom Vijeća, napredak u usuglašavanju stavova u redovnom zakonodavnom postupku je očekivano slabiji, a dinamika međuinstitucionalnih pregovora znatno usporena ponajprije zbog pandemijske krize, ali i kašnjenja u iznalaženju sporazuma o višegodišnjem financijskom okviru EU.‘

‘Pozitivnim se može ocijeniti napredak u politici proširenja EU, usuglašavanju stajališta Vijeća o konferenciji o budućnosti EU, ali inicijative za ponovnim pokretanjem pregovora o pristupanju Vijeća Registru transparentnosti EU. S druge strane, slabosti u radu hrvatskog predsjedanja su ponajprije vezane uz teme poput vladavine prava odnosno odbijanja višestrukih zahtjeva za stavljanjem teme vladavine prava u Mađarskoj na dnevni red Vijeća – što je značajni odmak od postupanja Finske gdje je vladavina prava bila jedan od ključnih prioriteta. Općenito slab napredak u usuglašavanju sektorskih zakonodavnih prijedloga koji se tiču budućeg višegodišnjeg financijskog okvira stavlja veliki pritisak na njemačko predsjedanje koje će morati finalizirati ključne zakonodavne akte o kojima ovisi nesmetan nastavak financiranja projekata iz EU fondova u državama članicama nakon 2020.‘, zaključuje se u analizi.

Analiza je, između ostalog, ponovno iznijela na vidjelo neprimjerenu tajnost i zatvorenost procesa međuinstitucionalnih pregovora u redovnom zakonodavnom postupku EU, što je u suprotnosti s presudama Europskog suda, ali i brojnim preporukama Evropskog ombudsmana.

Ipak, izražava se očekivanje da su svi nadležni organi državne uprave tokom predsjedanja Vijećem osnažili kapacitete za participativno kreiranje javnih politika i da će se barem dio dobre evropske prakse i stilova upravljanja kojima su bili izloženi preliti i na hrvatsku javnu upravu, kao potencijalno najveći dobitak od iskustva šestomjesečnog predsjedanja.

1/1