>

novosti logo

Društvo Društvo

Idemo na prosvjed: Novinarstvo ne damo

Novinari, aktivisti, umjetnici i političari koji bojkotiraju HRT govore za Novosti uoči velikog novinarskog prosvjeda u subotu u 12.05 sati koji pod parolom ‘Novinarstvo ne damo’ organizira Hrvatsko novinarsko društvo

Nakon što su se bojkotu Hrvatske radiotelevizije pridružili Socijaldemokratska partija (SDP), stranke Amsterdamske koalicije i Klub nezavisnih zastupnika, kao najveći dio opozicije, pa potom i Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) koja čini vladajuću većinu, u javnosti se s pravom počelo govoriti o jedinstvenom slučaju na europskoj medijskoj sceni da političke stranke odustaju od nastupa na javnom medijskom servisu koji tuži druge medije i vlastite novinare.

Iz nevladine organizacije Gong, jednog od pokretača bojkota, poručili su da HRT ne predstavlja javni medijski servis, s obzirom na to da im je uređivačka politika u dosluhu s političkim diskursom HDZ-a. Objašnjavaju da je na HRT-u (pre)čest slučaj relativizacije i normalizacije pojava poput cenzure, što je nespojivo s demokratskim društvom i medijskim slobodama.

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) traži od HRT-a povlačenje svih 36 tužbi protiv novinara i medija, s ukupnim odštetnim zahtjevom od 2,2 milijuna kuna, koji su tuženi jer su argumentirano i kritički, u javnom interesu, pisali o radu javne televizije i načinu trošenja javnog novca. HRT je čak tužio i strukovni HND. Povod je bilo priopćenje haerteovskog Ogranka HND-a koji se lani izjasnio ‘protiv manipulacija i neodgovornog ponašanja privilegirane manjine’ u toj medijskoj kući, ograđujući se od niza afera i netransparentnog trošenja javnog novca na HRT-u.

HRT u trenutku pisanja ovog teksta bojkotiraju i pojedini mediji i novinari: Autonomna ženska kuća Zagreb, CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, Centar za mirovne studije, Centar za građanske inicijative Poreč, Centar za žene žrtve rata – Rosa, Centar za ženske studije, Domine, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, fAKTIV, Faktograf, Forum.tm – Dom kulture Zagreb, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu, Udruga za zaštitu ljudskih prava i građanskih sloboda Homo, Inicijativa mladih za ljudska prava, IPE – Institut za političku ekologiju, Koordinacija ženskih grupa SEKA, Kuća ljudskih prava Zagreb, Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva, Lupiga – Udruga za promicanje medijske kulture, umjetnosti i tolerancije, Mreža mladih Hrvatske, Nezavisni cestarski sindikat, PaRiter, udruge Protagora, Skribonauti, Tris, udruga IKS, prostor rodne i medijske kulture K-zona, Zagreb Pride, Ženska mreža Hrvatske, Zelena Istra, Društvo hrvatskih filmskih redatelja, politička platforma Možemo! te stranke Radnička fronta, Pametno i Nova ljevica.

Svi oni gotovo dva tjedna ne daju izjave, ne sudjeluju u programima HRT-a, niti pozivaju tu medijsku kuću na javne događaje koje organiziraju. Javni bojkot HRT-a trebao bi trajati do subote u 12.05 sati, za kada je najavljen prosvjed ‘Novinarstvo ne damo’, koji će se u organizaciji HND-a održati ispred Novinarskog doma u Zagrebu.

Usprkos nagomilanom nezadovoljstvu radom HRT-a, ali i poraznim podacima Europske federacije novinara vezanim uz taj javni medij u odnosu na ostale u europskim zemljama, glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić u otvorenom je pismu javnosti nerezonski poručio da su izloženi političkom pritisku i orkestriranim napadima te da je šokiran optužbama o cenzuri na javnoj televiziji.

Sandra Benčić iz političke platforme Možemo! smatra da je riječ o tipičnom izvrtanju pozicije, jer HRT nije pod političkim pritiskom, nego pod političkom okupacijom njegove uprave, Pantovčaka i Markovog trga.

- U momentu šireg, organiziranog otpora okupaciji HRT-a, njegova uprava se poziva na nezavisnost i slobodu od političkih pritisaka. To je ista ona uprava koja koristi HRT za povijesni revizionizam, nametanje monolitnog i ‘jedinog ispravnog’ kulturnog i nacionalnog identiteta, sumnjiva ulaganja u vanjsku produkciju i tužakanje svih koji se s tim modelom upravljanja ne slažu. Pritom zanemaruju činjenicu da se radi o legitimnom obliku pritiska i neslaganja javnosti s ograničavanjem slobode izražavanja na samom HRT-u i slobode govora drugih novinara i medija - kaže za Novosti Sandra Benčić.

U platformi Možemo! smatraju da kompletna uprava HRT-a treba dati ostavke nakon što su se pokazali kao produžena ruka vlasti za progon novinara i drugih nakladnika, pa i samog HND-a.

- Stranke koje su do sada participirale u vlasti nisu bile u stanju osigurati da HRT postane istinski javni servis. On će to biti tek kada dobijemo saborsku većinu koja razumije važnost neovisnosti medija, kada se promijeni regulacija i uvede neovisan civilni nadzor koji bi tu neovisnost i kvalitetu garantirao. Put do toga je dug, ali je vrijedan truda - kaže Sandra Benčić.

Izvršna direktorica Gonga Jelena Berković podsjeća da se Zakon o HRT-u donosi u Saboru, koji također bira glavnog ravnatelja, Programsko vijeće i Nadzorni odbor, dok se petogodišnji ugovor kojim se HRT obvezuje na kvalitetnu proizvodnju programa potpisuje s Vladom.

- Vladajuća koalicija odgovorna je za greške i propuste u upravljanju HRT-om. Izabrala je ravnatelja koji će ostati upamćen po sustavnom progonu novinara, a premijer Plenković, koji je u ovom trenutku na vrhu te piramide, snosi svojevrsnu zapovjednu odgovornost - kaže Jelena Berković.

- Puno je pojedinačnih slučajeva koji dodatno dokazuju da HRT danas nema profesionalni kompas niti ispunjava svoju društvenu ulogu: od dugotrajnog odbijanja emitiranja dokumentarca ‘Gazda’, preko oblikovanja javnih rasprava bez ključnih aktera, primjerice o izbjeglicama bez Centra za mirovne studije, do pristajanja na uvjete raznih političara oko izbora novinara i pitanja koja će im postaviti - objašnjava izvršna direktorica Gonga.

Naša sugovornica smatra da su masovne tužbe protiv novinara i ostalih kritičara HRT-a dijelom posljedica apsolutne pogubljenosti ključnih ljudi na HRT-u koji očito računaju na hrvatsko pravosuđe i vjerojatnost da bi pravomoćne presude došle na red tek nekoj sljedećoj vlasti.

- Novinari su prve žrtve političkih pritisaka na medije, ekonomske nestabilnosti i medijski nepismenog pravosuđa, a ako bismo dozvolili da novinarstvo padne šutke, istovremeno bismo otvorili mogućnost da, nakon novinara, pokucaju na naša vrata. E pa, ne može! - poručuje Jelena Berković.

Odaziv na bojkot ohrabruje novinara Novog lista Borisa Pavelića, koji kaže da je javnost napokon možda počela razabirati do koje je mjere HRT pervertirao ideal javne televizije.

- Ni u najboljim danima, možda u mandatu Mirka Galića, HRT nije bio imun na ideološki pritisak nacionalizama. Daleko od toga, ali ovo u što se pretvorio posljednjih nekoliko godina je druga nacionalističko-klerikalna revolucija. Premda je zakasnio, otpor je nužan i dobrodošao. Valja, naravno, prosvjedovati, ali strukovnim udrugama, nevladinim organizacijama i angažiranim građanima nužna je podrška i vodstvo politike - kaže za naš list Pavelić.

Dodaje da je napad na novinarstvo u vidu HRT-ovih tužbi protiv novinara i HND-a striktno politički problem.

- Dok prosvjedi ne stvore kritičnu masu pritiska na vlast malo toga će se promijeniti. U najboljem slučaju, imat ćemo ‘bačićevska mirenja’. Zato su prosvjedi dobrodošli i važni: da potaknu političku akciju. Dakle, u subotu – svi na ulicu - kategoričan je Boris Pavelić, koji parafrazira ponudu glavnog ravnatelja HRT-a Bačića tuženima da pristanu na mirenje.

Iako načelno ne komentira niti se petlja u kadrovsku politiku drugih redakcija, način na koji je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko jesenas dobio otkaz na HRT-u bio je razlog odluci novinara 24 sata Ivana Pandžića da do daljnjeg odbije bilo kakvu suradnju s HRT-om.

- Ta je odluka izazvala podvojene reakcije kod kolega. Nisam smatrao da će oni bilo što time izgubiti, jer bio je to tek mali poziv na solidarnost. Osobno mi je bilo i teško jer poznajem iznimno puno kolega koji su uvijek bili korektni prema meni, obostrano smo se pomagali i razmjenjivali informacije oko brojnih tema od javnog interesa. Okidač za moju odluku bio je strah da će se, ako otkaz predsjedniku HND-a prođe u tišini, početi događati i gore stvari. Nažalost, tužbe koje su uslijedile pokazale su da je to predviđanje bilo točno. Iznimno cijenim institut javnog servisa, smatram da je on potreban, da ima iznimni potencijal, te zato vjerujem da će uprava i novinari naći zajednički jezik - kazao je za Novosti Pandžić.

Nazvali smo i Antonija Nuića, predsjednika Društva hrvatskih filmskih redatelja, koji je naglasio kako to društvo godinama ima lošu suradnju s HRT-om. Stoga, kaže on, njihov bojkot ne završava sa subotnjim prosvjedom.

- S HRT-om prekidamo suradnju dok ne riješimo dugogodišnje nagomilane međusobne probleme. Generalno, riječ je o odnosu HRT-a prema nekim našim članovima koji s njima rade, nepoštivanju autorskih prava, kvotama neovisne produkcije i načinu kako zamišljaju javni servis. Sve je to našem Društvu neprihvatljivo. Problem je dakle više nego očit. Čekamo reakcije vlasti i HRT-a - kazao je za Novosti Antonio Nuić.

Bojkot HRT-a pokrenuo je ovdašnje političare. Goran Beus Richembergh, potpredsjednik stranke GLAS, dijela Amsterdamske koalicije, kaže za Novosti da već duže vrijeme ne prepoznaje HRT kao javni servis, već kao vladinu medijsku kuću preko koje se naveliko širi propaganda vladajuće stranke, promoviraju nepristojni, nedostojni i bizarni ljudi, a opozicijski stavovi se redikuliziraju i reduciraju te kritički stavovi cenzuriraju.

- Skandalozne tužbe protiv vlastitih novinara i drugih medijskih kuća te samog HND-a kap su koja je prelila čašu. S tim i takvim HRT-om nema solidarnosti. Ali ima s onima koje ta televizija progoni i ušutkava - rezolutan je Beus Richembergh.

Dodaje da su u međuvremenu Valter Flego i Silvano Hrelja, kandidati s njihove liste za Europski parlament, odbili sudjelovanje na Radio Puli, a izjavu HRT-u je odbio dati i David Bregovac, predsjednik Hrvatskih laburista.

- Ugled i čast HRT-a više nitko nije u stanju prepoznati i to zahvaljujući upravo aktualnom vodstvu i urednicima te medijske kuće. Oni koji su inicirali i pisali te bizarne tužbe moraju biti smijenjeni sa svojih pozicija. Neka ih zaposli HDZ u svom agitpropu, ako mu već služe. HRT mora odmah prestati s propagandom i zastrašivanjima te se posvetiti zakonom definiranoj ulozi javnoga servisa koji je dužan predstojeću kampanju za Europski parlament pratiti pošteno i nepristrano - zaključuje Goran Beus Richembergh.

Nezavisni saborski zastupnik Marko Vučetić također je kritičan prema politici HRT-a kao javnog servisa, koji treba biti u funkciji – ‘ozvučene istine’.

- Ono što se sada odvija na HRT-u vidim kao oblik besmislene aktivnosti, nasilja nad istinom i radnim odnosima. Osim toga, ako ravnatelj HRT-a kaže da je izložen političkim pritiscima zbog djelovanja oporbe, onda je očito da je pripustio politiku u svoje okružje i da je izložen političkim pogodovanjima. Kao ravnatelj javne televizije on ne bio smio biti u odnosu s politikom da osjeti njezin pritisak ili pogodovanje. Stoga bih mu postavio pitanje: Zbog čega i kako se našao u tom političkom lancu? - kaže za Novosti Vučetić.

Dodaje da je svrha subotnjeg prosvjeda već ispunjena ako kao društvo pokažemo da smo solidarni s novinarima koji žele novinarstvo zasnovano na slobodi i istini.

Saborska zastupnica SDP-a Sabina Glasovac smatra da je u najmanju ruku neobično da HRT poseže za brojnim tužbama protiv novinara i medija.

- Ne bih spekulirala o političkoj dimenziji cijele priče, ali činjenica je da smo se u zadnje dvije godine HDZ-ove vlasti nagledali raznih obračuna pa i napada na novinare. Valja podsjetiti na specifičnost HRT-a koji plaćamo javnim novcem pa bi trebao zadovoljiti osnovni uzus – objektivnog, pravovremenog i istinitog izvještavanja. Postoji i drugi dio priče jer i mi, kao SDP, snosimo dio odgovornosti u smislu izbora ravnatelja HRT-a. Međutim, u ovom trenutku nismo u poziciji to mijenjati - kaže za Novosti Sabina Glasovac.

Dotad, bojkot javne televizije nameće se samo kao privremena mjera izraza solidarnosti s neovisnim novinarstvom i slobodama koje u današnjoj Hrvatskoj treba iznova braniti.

1/1