Preko pedeset novih zakonskih i podzakonskih propisa u izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, trebali bi osigurati dugo najavljivanu reformu zdravstvenog sustava u Hrvatskoj.
Dragana Jeckov, SDSS-ova saborska zastupnica, smatra da je važno da u reformi dođe do konkretnih pozitivnih iskoraka koje će osjetiti prvenstveno građani, odnosno pacijenti, a da ujedno bude osigurana financijska održivost sustava uz jačanje prevencije, reorganizaciju bolnica i ulaganje u ljudske resurse. Nužno je promijeniti propise, naglasila je Jeckov, jer je to preduvjet za osnovne organizacijske promjene i osiguranje financijskih sredstava kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti.
- Jedan od načina je prelazak bolnica u vlasništvo države jer nas je upravo na to upozorila Europska komisija, kada je, sagledavajući funkcioniranje zdravstvenog sustava, uočila određene disfunkcionalnosti poput toga da je upravljačka struktura u općim bolnicama s jedne, a da država s druge strane sanira dugove. To je ocijenjeno kao loše - kazala je Jeckov.
Kada je riječ o dugačkim listama čekanja na preglede, zastupnica je rekla da se zakonskim prijedlogom ministar zdravstva ovlašćuje na donošenje pravilnika kojim će biti propisan način kako da se osigura medicinski prihvatljivo vrijeme za ostvarivanje mjera zdravstvene zaštite. Predložena novina ima jasne ciljeve, a to su postavljanje preduvjeta za smanjenje lista čekanja za pojedine medicinske usluge te bolja raspodjela raspoloživih sredstva za zdravstvenu zaštitu iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. Ona je istaknula da je popis stanovništva pokazao da je stanovništvo u Hrvatskoj sve starije te da je najteže u ruralnim sredinama.
- Upravo zato ću pohvaliti uvođenje usluge mobilnih ljekarni u primarnoj zdravstvenoj zaštiti na potpomognutom području ili području s razvojnim posebnostima, čime bi se trebala osigurati veća dostupnost lijekova na potpomognutim područjima. Čuli smo od ministra Vilija Beroša da će prvi takvi timovi ili mobilne ljekarne 2024. godine biti u funkciji na terenu. Osim toga, jedinicama lokalne samouprave se predlaže mogućnost da osiguraju sredstva u svrhu poticanja zdravstvenih radnika za rad na svom području radi popunjavanja mreže javne zdravstvene službe. Ovakvom normom ostavlja se otvorena mogućnost da određeni liječnik ode raditi na otoke ili brdsko-planinska područja, rekla je Jeckov.
Pohvalila je inicijativu po kojoj bi svaka županija imala po jedan dom zdravlja, a koji bi mogli imati svoje podružnice, ako se radi o otocima ili drugim zahtjevnim geografskim lokacijama. Tako će domovi zdravlja značajno proširiti djelatnosti, a najavljeno je da će u njima biti moguće doći do psiholoških, logopedskih i "drugih specijalističkih usluga". Cilj novih zakonskih propisa jest i podizanje zdravstvene pismenosti što je direktno vezano s uvođenjem preventivnih zdravstvenih pregleda radi prevencije i ranog otkrivanja bolesti.
- Zamišljeno je da na preglede budu pozivani svi pacijenti stariji od 45 godina, koji zadnje dvije godine nisu bili na pregledu. Ova mjera će se provoditi s obzirom na dob, spol i realne mogućnosti. Prvi građani trebali bi dobiti poziv za preventivne sistematske preglede u prvom kvartalu iduće godine. Dokaz kako neke strategije nisu ostale samo mrtvo slovo na papiru jasno se vidi u činjenici da se mortalitet raka dojke smanjio, što je neizmjerno važno. Hrvatska je prva u Europi s Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka pluća te će on poslužiti kao dobar primjer drugima. Jedan od ciljeva je da do 2027. godine treba smanjiti broj osoba s prekomjernom tjelesnom težinom. Bolnički krevet i dijagnostika je stara paradigma. U novoj trebamo osigurati životne navike u funkciji zdravlja, preventivne i sistematske preglede, pa tek onda dijagnostiku i bolničke krevete - poručila je Dragana Jeckov i dodala da će Klub SDSS-a podržati dva zakonska prijedloga, zbog važnosti i želje za poboljšanje zdravstvenog sustava.
