Kako je došlo do Vašeg uključenja u aktivnosti srpske zajednice?
Do toga je došlo je prije osam godina kad sam otišla na skup SDSS-a Slatinu i to je bio moj prvi doticaj s njom. Danas sam aktivna članica Prosvjete u Voćinu gdje sam sekretarica, aktivna sam u SDSS-a u Voćinu i predsjednica sam općinskog VSNM-a u Čačincima. Stariji su u mom radu mi dosta pomogli, među njima su neizostavni aktivisti Mladen Kulić i Igor Pavković koji je ušao u stranku kad i ja.
Kako srpske organizacije djeluju u Voćinu?
Vijeće i pododbor ‘Prosvjete’ u Voćinu jako dobro djeluju i aktivniji smo od organizacija u drugim mjestima. Na smotri folklora okupljamo i po 500 ljudi što je za nas vrhunac godišnjih aktivnosti, a to se i nedavno pokazalo. Voćinski pododbor ima literarnu, folklornu, pjevačku i likovnu sekciju; najviše članova ima folklorna sekcija. Imamo 40 članova od toga 30 aktivnih, a prosjek starosti je oko 50 godina. Osim toga mi s SPC-om i ocem Draganom Gaćešom imamo izuzetnu suradnju jer pomažemo njemu, a on pomaže nama. Zato u šali znamo reći da gdje je pop, tu smo i mi, a gdje je folklor tu je i pop. Mi u manjinskim vijećima i Prosvjeti zajedno s antifašistima obilježavamo godišnjice događaja iz antifašističke borbe.
Kad ste spomenuli smotru, kako ocjenjujete njeno ovogodišnje izdanje?
Naš prosjek godina nije nizak. Nismo mladi, ali kad pogledam tu igru, toliko sam sretna i ponosna sam na sve njih jer su to izdržali. Osim toga, naš pododbor ima dobru suradnju s drugima. Nikad ne možemo ostati bez gostiju, pogotovo što osim s pododborima, odlično surađujemo i s drugim KUD-ovima u Hrvatskoj, RS i Srbiji.
Kako komentirate izbore i događanja u ‘Prosvjeti’?
Promijenili su se čelni ljudi, ali nadam se da će Prosvjeta kao društvo nastaviti funkcionirati još dugi niz godina. Za to ćemo se, pogotovo u Glavnom odboru čiji sam član, boriti iz petnih žila kao i do sada, jer smo radili i bez sredstava, ali se dalje borimo i uspijevamo u svojim aktivnostima.
Kako mlade uključiti u aktivnosti srpskih organizacija?
Mislim da je mlade najlakše privući igrom i plesom, što i radimo. Prvu godinu smo na smotri skupili 200 ljudi, od toga desetero mladih, a sada imamo i 500 ljudi, od toga 300 mladih. Što se tiče ostalih oblika uključivanja i poticanja mladih u rad srpske zajednice, nedavno je održan informatički kurs na kome je od 13 polaznika bilo sedmoro mladih, dok su ostali bili stariji. To je žalosno jer samo u Slatini ima 200 srpske djece i mladih koji nisu privučeni u aktivnosti, a ‘Prosvjeta’ nije osnovana. Nažalost ta djeca ne idu na vjeronauku ili na dodatnu nastavu srpskog jezika. To je još nerazumljivije jer nema višenacionalnih incidenata. Moja porodica i ja smo došli 2003. Nikad nisam imala neugodnosti i uvijek sam javno govorila da sam Srpkinja, nikad me nitko nije krivo pogledao.
Postoji li mogućnost za revitalizaciju ovog kraja da se spriječi iseljavanje?
Mislim da bi se mladi mogli zadržati na našem području jer je ovo područje posebne državne skrbi i tu su idealni uslovi za stočarstvo, samo bi trebalo omogućiti pokretanje OPG-ova. Većina mladih ljudi ne odlazi, ali nemaju do čega da žive niti ima mjera da ih potaknu da se nečim bave.
Koliko društvena situacija utiče na međunacionalne odnose i duh ljudi?
Kod mojih folkloraša nisam ništa takvog osjetila, ali sam za ovu smotru ‘međunacionalno ljuljanje’ osjetila od strane medija. Prvi put unazad šest godina ‘Prizma’ HTV-a i lokalne radio stanice nisu nas medijski popratile i nije nam stavljana najava na radiju. Inače, srpska zajednica u Voćinu ima definitivnu budućnost, jer imamo djecu koju od sljedeće godine počinjemo uvježbavati za folklor. Ima ih šestoro za sada, ali to nam je budućnost, pogotovo ako znamo da prije pet godina nije bilo ni jednog. Nastojat ćemo da ta djeca budu na vjeronauku, ali za C model nastave srpskog je na našem području još prerano govoriti.
