Trenutno važeći Zakon o poljoprivredi primjenjuje se od početka 2019., a do ovogodišnjih izmjena i dopuna u novembru, mijenjan je već tri puta. To je jednom učinio i Ustavni sud Republike Hrvatske kada je korisnicima mjera poljoprivredne politike osigurao mogućnost podnošenja pravnog lijeka na odluke Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Saborski zastupnici raspravljali su o najnovijim izmjenama Zakona i o mjerama poljoprivredne politike u programskom razdoblju od 2023. do 2027. Na dnevnom redu bio je i Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu kojem je cilj, kako se navodi, doprinijeti ostvarivanju načela opće sigurnosti hrane i očuvanja prirodnih poljoprivrednih resursa unapređenjem i povećavanjem konkurentnosti OPG-a te jačanjem društvene, gospodarske i ekološke uloge OPG-a.
SDSS-ova saborska zastupnica Dragana Jeckov kazala je da će se putem izmjena i dopuna osigurati prilagodba hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao nadolazeće službene valute u Hrvatskoj. U kontekstu uvođenja eura, navela je Jeckov, potrebno je izmijeniti definiciju samoopskrbnog poljoprivrednog gospodarstva te propisati iznose u eurima za iznos potpore izuzet od ovrhe.
Kada je riječ o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, Jeckov je rekla da bi malverzacije oko formiranja fiktivnih OPG-ova zarad povlačenja sredstava, trebale postati stvar prošlosti. Naime, u Zakonu su jasnije uređene pretpostavke osnivanja dva ili više OPG-a na istoj adresi sjedišta radi sprečavanja stvaranja umjetnih uvjeta prilikom prijave za korištenje mjera poljoprivredne politike, i to jasnim razdvajanjem resursa i obavljanjem poljoprivredne djelatnosti.
Ona je navela najvažnije probleme s kojima se suočavaju OPG-ovi. Na području Sisačko-moslavačke županije su nakon potresa uništene gospodarske zgrade, smanjena je proizvodnja i smanjen je broj stoke. Najveći broj OPG-ova nije se mogao javiti na mjere Natječaj za provedbu podmjere 5.2. za potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim/prirodnim nepogodama. Osim toga, na Baniji je poljoprivredna mehanizacija stara preko 40 godina, nedostaje otkupnih stanica i nema gotovih poljoprivrednih proizvoda koji se mogu plasirati na tržište, već se uglavnom prodaju poluproizvodi i sirovine.
U istočnoj Slavoniji i Baranji nema dovoljno površina poljoprivrednog zemljišta. Niska je otkupna cijena mlijeka, a visoka cijena stočne hrane. Zbog iseljavanja stanovništva i sve većih demografskih problema, pati i poljoprivreda jer se mladi slabo odlučuju za bavljenje stočarstvom i povrtlarstvom. Jeckov navodi da u ovoj oblasti nema start-upova u poljoprivredi i da ima mali broj natječaja za tzv. srednje poljoprivrednika, odnosno za OPG-ove preko 10.000 eura.
Male i usitnjene poljoprivredne površine do tri hektara u Dalmaciji ne pružaju potencijal za ozbiljno i profitabilno bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom. Jeckov smatra da su glavni nedostatak neriješeni imovinsko-pravni odnosi, bez kojih nije moguće provesti okrupnjavanje poljoprivredne proizvodnje. Svaki pojedinačni imovinsko-pravni postupak zahtijeva angažman odvjetnika i geodeta, odnosno sudske procese koji oduzimaju vrijeme i novac, pojašnjava zastupnica. Rješenje navedenog problema zahtijeva usklađen rad stručnih institucija.
- Sadašnjim okvirom ruralnog razvoja i mjera Ministarstva poljoprivrede za područja naseljena nacionalnim manjinama je ipak načinjen okvir koji je pozitivan, ali nažalost nije dovoljan. Razvoj poljoprivrede se mora gledati kao demografska, gospodarska, ali i socijalna mjera na potpomognutim područjima. Rješenje vidimo u sređivanju zemljišnih knjiga, povećanju nivoa znanja i informiranja OPG-ova, razvoju distribucijskih kanala i otkupnih stanica, daljnjim ulaganjima u najnerazvijenije općine u pogledu društvene i socijalne infrastrukture, transparentnosti dodjele državne zemlje i olakšavanju razvoja javnog prijevoza. Isto tako, zaposlenicima Savjetodavne službe treba omogućiti da više budu na terenu - zaključila je Dragana Jeckov.
