>

novosti logo

Piše M. Bačić

Kaznena prijava protiv policije zbog mučenja 33 migranata

Centar za mirovne studije podnio je kaznenu prijavu protiv nepoznatih policijskih službenika koji su mučili i protjerali migrante iz Hrvatske u BiH

Centar za mirovne studije u petak je, 5. svibnja, Državnom odvjetništvu podnio kaznenu prijavu protiv nepoznatih počinitelja iz policije zbog sumnje da su mučili 33 osobe te ih nasilno i nezakonito protjerali iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu.

Prijava se odnosi na slučajeve koji su nedavno punili i stranice uglednih međunarodnih medija, poput The Guardiana, gdje su mučene osobe opisivale kako su im hrvatski policajci, između ostalog, narančastim sprejevima crtali po tjemenu.

Hrvatska policija već četiri godine, kažu oni, nasilno i nezakonito proganja ljude koji žele prijeći preko Hrvatske u razvijenije zemlje EU pri tome koristeći palice, pištolje i udarce, narušavajući im dostojanstvo i sigurnost tako što ih razgolićuje usred šume i oduzima im sve što imaju. ‘Početkom svibnja ovoj praksi dodan je nov, duboko ponižavajući element – označavanje izbjeglica i drugih migranata trajnim, narančastim sprejem križem preko cijele glave’, poručili su danas iz CMS-a.

- Prikupljena su saznanja o četiri slučaja u kojima su sveukupno mučene 33 osobe, uključujući dvoje djece. Zbog sličnosti u postupanju, zajedničkog ponižavajućeg elementa označavanja i sličnog vremenskog perioda ove smo slučajeve objedinili u jednu kaznenu prijavu – pojasnila je za Novosti Antonia Pindulić iz CMS-a, dodajući kako su se svi slučajevi dogodili u prvom tjednu svibnja, konkretno 6. i 7. svibnja 2020. godine.

- U pojedinim svjedočanstvima navodi se broj službenika, dok u drugima broj izostaje pa je zbog toga u ovom trenutku teško precizno utvrditi o koliko se osoba radi. To je u svakom slučaju, uz identitet počinitelja, nužno utvrditi učinkovitom i nepristranom istragom na koju smo danas pozvali DORH – upozorila je Pindulić.

Iz iskaza brojnih svjedoka, fotografija, navoda medija i organizacija upoznatih sa slučajevima, proizlazi osnovana sumnja da su policajci grubo prekršili svoje zakonske ovlasti, zlouporabili svoj položaj kako bi žrtve, među kojima je bilo i djece, na različite načine mučili, ponižavali i nezakonito protjerali, tvrde u CMS-u.

Osim materijalne štete, patnji i duševnih boli, žrtvama su ugrozili goli život nasiljem, jer su udarali glave ljudi vratima policijskih automobile te su i pucali na njih.

Žrtve se trenutno nalaze u privremenim prihvatnim centrima u Bosni i Hercegovini - konkretno u Velikoj Kladuši i Bihaću. CMS ima kontakt sa žrtvama, od kojih je više od trećine hrabro i odlučno svjedočiti o povredama njihovih prava i dostojanstva, te pravima i dostojanstvu svojih prijatelja i sužrtvi - poimence su navedeni u kaznenoj prijavi koju je CMS danas podnio, objasnila nam je Pindulić.

- Žrtve su pretrpjele tjelesne ozljede lakšeg i težeg intenziteta nanesene teškim premlaćivanjem pendrecima, čizmama, vratima od auta i uporabom fizičke snage. U jednom slučaju žrtve navode i da su službenici protupravno koristili vatreno oružje i pucali u njihovom smjeru, prema njihovom sjećanju sedam puta - te im je time nanesena patnja, prouzročen strah i duševne boli. Također duševne boli nanesene su im i ponižavajućim postupanjem koje je uključivalo označavanje glava trajnim sprejem, ismijavanje i skidanje žrtvi u donje rublje usred šume. Također, prema svjedočanstvima, prilikom ovog postupanja oduzete su im sve stvari čime im je prouzročena i imovinska šteta – rekla nam je Pindulić. Dodala je kako od DORH-a očekuju učinkovitu istragu, identifikaciju i sankcioniranje počinitelja.

Od DORH-a se zahtijevaju učinkovita istraga, identifikacija i sankcioniranje počinitelja.

- Prema Zakonu o kaznenom postupku, državni bi odvjetnik trebao poduzeti dokazne radnje u svrhu identifikacije počinitelja, zatim donijeti i rješenje o provođenju istrage. Zbog hitne naravi ove situacije i zbog toga što uključuje sudbine čak 33 ljudi, od čega dvoje djece, koja je nužna u kontekstu sustavnog nasilja prema izbjeglicama i drugim migrantima - zahtijevamo da Državno odvjetništvo postupa bez odgode. Prema Zakonu istraga se mora okončati u roku od šest mjeseci od pravomoćnosti rješenja o njenom provođenju - pa je poštivanje tog zakonskog roka upravo ono što i očekujemo – objasnila je Pindulić.

No, kako je poznato, hrvatske vlasti, unatoč medijskim natpisima i svjedočanstvima koja su prikupile brojne udruge, kao i pritužbama Ureda za pučku pravobraniteljicu, te anonimnim istupima policije, još uvijek ništa konkretno nisu napravile po pitanju postupanja policije prema migrantima.

- U slučajevima zbog kojih smo danas podnijeli kaznenu prijavu važno je naglasiti da se policija i žrtve slažu u jednoj stvari: ne postoji policijski zapisnik. To ni ne čudi s obzirom na to da se radi o svjesnom kršenju prava i počinjenju niza kaznenih djela za koje su osumnjičeni upravo policajci – objasnila je Pindulić.

Postojeća svjedočanstva razotkrivaju detaljne informacije o tome kako su nezakonita protjerivanja izbjeglica i drugih migranata sustavna i organizirana - tako da policijski službenici koriste neovlaštene komunikacijske kanale, vozila i opremu u svrhu neevidentiranja ovih postupanja. A neka od svjedočanstva navode i imena odgovornih osoba u Ministarstvu unutarnjih poslova.

Na pitanje što očekuju od nove vlade, Pindulić je rekla kako će zahtijevati ‘hitno obustavljanje ovakvih protupravnih praksi i sankcioniranje počinitelja, te minimum koje bi društvo od vlade trebalo očekivati - da poštuje zakon i da osigura da sve institucije RH poštuju zakon’.

- Politika trenutne Vlade znači okrutnost i nesolidarnost prema ljudima koji su u bijegu od pogibelji, a u našoj državi traže zaštitu na koju imaju pravo prema hrvatskom i međunarodnom pravu. Nečovječnim postupanjem prema ženama, djeci, muškarcima i obiteljima u potrazi za sigurnošću, naša se država nastoji dodvoriti EU i njezinim štetnim i okrutnim migracijskim politikama – rekla je Pindulić dodajući kako je dužnost Vlade da prepozna mogućnost da se ovakvoj politici suprotstavi.

- Kao članica EU možemo izravno utjecati na promjenu ovih politika i inzistirati da se one temelje na solidarnoj preraspodjeli odgovornosti među svim državama članicama – zaključila je Pindulić.

1/1