Novosti

Kronika

Knjige koje valja pročitati

Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske objavio je dvije knjige "Hrvatska na kraju rata", koju su napisali Ivo Goldstein, Ivan Fumić i Drago Pilsel te zbornik izlaganja s međunarodne konferencije "Fašizam i antifašizam u Europi danas"

Large knjige saba rh 1  1

Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske objavio je dva zanimljiva naslova koja su zbog epidemije koronavirusa prošla prilično nezapaženo.

Jedan od njih, knjiga "Hrvatska na kraju rata", koja s aspekta raspetljavanja istine o Bleiburgu i Križnom putu, djelovanju Alojzija Stepinca i katoličkog klera, te odnosa u kontekstu njegove kanonizacije kao i ustaških križarskih grupa, tematizira kraj Drugog svjetskog rata i prve godine poraća. Autori su sveučilišni profesor Ivo Goldstein, dugogodišnji predsjednik SABA Ivan Fumić i novinar Drago Pilsel, uz predgovor koji je napisao docent Goran Hutinec. Knjiga je trebala imati promociju početkom prošle godine, ali se zbog epidemije od toga odustalo, ističe glavni tajnik SABA RH Miroslav Kirinčić.

Goldstein piše o ustaškom teroru, nasilju nad pripadnicima NDH i prije kraja rata, rasapu ustaške države, povlačenju na Zapad i završnim borbama, predaji i masovnom ubijanju zarobljenika koje je uslijedilo. No, on se za razliku od većine prikaza tih zbivanja, ne zaustavlja samo na izvansudskim likvidacijama, nego opisuje i paralelno provođena suđenja najistaknutijim pripadnicima ustaške vlasti i notornim zločincima poput Miroslava Filipovića Majstorovića, ne izbjegavajući ni temu sudskog progona "zločinaca za pisaćim stolom", onih koji osobno možda nisu nikog ubili, no svojim su javnim djelovali i organizirali ustašku vlast u pravcu masivnog nasilja i terora.

"Jugoslavenski partizani/komunisti, kakvi god da su bili, nisu bili nacionalisti, svakako ne sam Tito kao neprijeporni vođa. Revizionisti tvrde da su 1945. i u poraću ubijani i proganjani Hrvati samo zato što su Hrvati. Ubijani i proganjani jesu, ali ne zato što su Hrvati već zato što su bili ustaše, kvislinzi, nacionalisti ili ih je vlast takvima smatrala. Kao što su i Srbi ubijeni jer su bili četnici, nedićevci, ljotićevci, a ne zato što su bili Srbi, kao što to tvrde srbijanski revizionisti", naglašava Goldstein i dodaje da je "teza o nekakvom imanentnom antihrvatstvu jugoslavenskih komunista ordinarna laž, a upravo na toj tezi počiva revizionistički pristup Bleiburgu, kao i čitavoj jugoslavenskoj povijesti , Jugoslaviji i jugoslavenstvu".

Dok Fumić raspravlja o križarskim skupinama i njihovoj odgovornosti za niz zločina počinjenih nakon završetka rata, Pilsel rekapitulira problematiku kanonizacije Alojzija Stepinca te dodaje i neke nepoznate elemente čitavog postupka.

Iako je knjiga zamišljena kao doprinos 75-godišnjici kraja Drugog svjetskog rata, odnosno Narodnooslobodilačke borbe, može se čitati i sada, u godini kad će se sasvim sigurno obilježiti 80 godina po početka te borbe.

Drugo izdanje SABH-a je zbornik izlaganja međunarodne konferencije "Fašizam i antifašizam u Europi danas" koja je u organizaciji SABA RH održana 20. i 21. februara prošle godine u prisustvu predstavnika antifašističkih udruženja iz 15 država Evrope, među kojima su bili i predsjednik FIR-a (Međunarodna federacija antifašista) Vilmos Hanti i predsjednik WVF-a (Svjetske veteranske federacije) Dan-Wiggo Bergunt. Osim njih, radu konferencije (i sadržaju zbornika) doprinijeli su i izaslanici Vlade i Sabora RH, počasni predsjednik SABA RH Stjepan Mesić, ambasador Rusije Anvar Azimov, predsjednik Antifašističke lige Hrvatske Zoran Pusić te sveučilišni profesori Ivo Goldstein i Hrvoje Klasić. Osnovna tema o kojoj su generalno i s aspekta svojih sredina govorili učesnici bila je nadiranje neofašizma, historijskog revizionizma i svega onoga što ide s nadiranjem desnice po Evropi uz zaključak da bez antifašizma nema demokracije.

Zbornik koji seje iz štampe izišao prije nekoliko mjeseci nastao je uz financijsku podršku EU u okviru projekta "Evropsko antifašističko nasljeđe – alat za borbu protiv suvremenih oblika diskriminacije i netolerancije", a jedan od razloga zašto ga valja iščitati je i ustanovljavanja je li se u proteklih godinu dana nešto u tom smislu promijenilo.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više