Novosti

Kronika

Književni susret s Đorđem Nešićem u biblioteci "Prosvjete"

Đorđe Nešić je jedan od deset pjesnika, književnika i naučnika koji čine osnovu kulture Srba u Hrvatskoj, rekao je Čedomir Višnjić na predstavljanju nove Nešićeve zbirke poezije "Rani radovi"

Large nesic 9

Svetlana Patafta, Čedomir Višnjić, Đorđe Nešić i Nenad Rizvanović (foto Nenad Jovanović)

U prostorijama Biblioteke Prosvjete u Zagrebu 22. decembra održan je književni susret s pjesnikom Đorđem Nešićem s kojim su o njegovom književnom stvaralaštvu, s naglaskom na novu zbirku poezije "Rani radovi" čiji je izdavač SKD "Prosvjeta", razgovarali knjiženi kritičar Nenad Rizvanović i urednik Čedomir Višnjić.

- Đorđe Nešić je jedan od deset pjesnika, književnika i naučnika koji čini osnovu kulture Srba u Hrvatskoj, rekao je Višnjić. Govoreći o počecima Nešićeve književne karijere tokom 80-ih, naglasio je da je to bio period književne slobode.

- Osjećali smo tu slobodu koju smo pomicali i osvajali milimetar po milimetar. Pri tome je taj osjećaj dominantno stizao iz književnog Beograda i tamošnjih književnih glasila i edicija - rekao je Višnjić, podsjetivši da je prva od njegovih objavljenih zbirki poezije, "Crv sumnje u jabuci razdora" 1985. dobila i prvo priznanje, Brankovu nagradu za prvu zbirku poezije. Naveo je i da je izdavač te zbirke, poduzeće "Rad", prije rata imalo i svoju knjižaru u Frankopanskoj ulici u Zagrebu u kojoj je i danas knjižara, ali Tisak medije.

Nenad Rizvanović govorio je o književnosti i kulturi 90-ih u Osijeku u kojoj su djelovali brojni pjesnici na čelu s Tatjanom Lukić koja je tih godina bila najcjenjenija pjesnikinja.

Svi oni su zaslužni u književnom smislu, rekao je Rizvanović koji je tih godina kao pjesnik početnika, u njih, kako kaže, gledao kao u rock zvijezde. Podsjetio je i na neke od pjesnika koji su objavljivali u omladinskom književnom časopisu "Quorum".

O svojim je beogradskim književnim počecima govorio i sam Nešić, ističući da nije bilo preporučljivo priznati da je porijeklom sa sela.

- Imao sam brojne učitelje među pjesnicima koje sam čitao. Iako sam i ranije pisao za književne časopise, Brankova nagrada otvorila mi je književna vrata. Kontakti u Osijeku koje sam imao krajem 80-ih su se polako gasili. Stigao je rat koji je odnio šalu u mom pisanju jer se iz slobodnog pjesničkog stiha vraćam tradicionalnoj formi i lirskom stihu - rekao je Nešić, ističući da je Višnjić bio u situaciji da često uređuje njegove zbirke pjesama i druge tekstove, kako u izdanjima "Prosvjeti", tako i u časopisu "Identitet".

U razgovoru su se dotakli i djela "Luk i voda" koji je Višnjić ocijenio kao najduhovitiji zavičajni rječnik Nešićevog rodnog sela Bijelog Brda, 15-ak kilometara udaljenog od Osijeka.

Doprinos atmosferi dala je i akademska glumica Svetlana Patafta koja je interpretirala stihove iz zbirke.

Osim "Crva…", Nešić je objavio je i zbirke pjesama "Surogati", "Čekajući Stvoritelja" i "Haronov čamac", nakon čega slijedi suradnja sa SKD "Prosvjeta" i zbirke "Prozor kroz koji Dunav teče", "Granica" i "Bolje je biti u manjini", dok mu je zbirka "Polog" objavljena u Aranđelovcu. Član je Odbora SANU za dinamiku klimatskog sistema Zemlje i djelo Milutina Milankovića i upravnik Kulturnog i naučnog centra "Milutin Milanković" u Dalju.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više