>

novosti logo

Društvo Društvo

Koliki je čiji dio?

Borba za veće plaće dovela je do raskola među medicinskim sestrama i tehničarima, školski sindikati započinju štrajk, veće plaće traži i Sindikat pravosudne policije, kao i Sindikat policije Hrvatske za sve zaposlene u MUP-u. ‘Nismo zavidni da drugi dobiju povišicu, ali ako za njih ima novca, onda valjda ima i za nas’, kaže sindikalist Dubravko Jagić

Dvije hiljade medicinskih sestara i tehničara iz cijele zemlje prosvjedovalo je nedavno u Zagrebu, u organizaciji Inicijative za boljitak hrvatskog sestrinstva koju su putem Facebooka pokrenule tri medicinske sestre s neurološkog odjela KBC-a Zagreb, zbog alarmantnog stanja u zdravstvenom sustavu, izrazivši pritom nezadovoljstvo radom matičnog Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara. Strukovni je sindikat naime u pregovorima s Vladom i resornim ministrom Milanom Kujundžićem potpisao dodatak II. kolektivnom ugovoru po kojem bi plaće medicinarima od 1. rujna trebale rasti za sedam posto, dok spomenuta Inicijativa traži da se osnovica plaće poveća za punih 25 posto, da se vrate ukinuti dodaci za godine radnog staža i da se zbog kroničnog manjka kadra zaposle nove medicinske sestre i tehničari.

Osnovica plaće medicinskih sestara trenutno je 5.300 kuna, a s traženim povećanjem od 25 posto iznosila bi 6.625 kuna, što je tek nešto malo iznad službenog prosjeka hrvatske plaće

Političke odluke raznih vlada koje su godinama pričinjale nepopravljivu štetu javnome zdravstvu dospjele su dakle na naplatu medicinskim radnicama i radnicima koji su se na kraju okrenuli jedni protiv drugih, umjesto da zbiju redove i zajednički se bore za svoja legitimna prava. Strukovni sindikat nije čak ni podržao prosvjed Inicijative za boljitak hrvatskog sestrinstva, a nakon njega u svom su priopćenju, između ostalog, izrazili žaljenje zato što se ‘sestrinstvo koristi za propagandu različitih političkih opcija u trenucima predizbornih kampanja kako za predsjedničke tako i parlamentarne izbore’. S obzirom na to da nisu iznijeli konkretne primjere kojima bi potkrijepili prozivke za politikantstvo – možda je tome doprinijela jedna zajednička fotografija s prosvjeda jedne od sestara iz Inicijative sa saborskim zastupnicima desnice, HRAST-ovim Hrvojem Zekanovićem i suverenistom Željkom Glasnovićem – čelnice Inicijative takve su optužbe odbacile i žestoko odgovorile vodstvu strukovnog sindikata da nije istina da su tijekom ove godine izborili povećanje plaća od 12 posto. Također, vodstvo sindikata optužuju da prima nerealno visoke plaće od preko deset i 20 tisuća kuna te tvrde da ga zbog lošeg rada masovno napuštaju njegovi članovi koji se potom učlanjuju u novopokrenuti sindikat #SestreZajedno.

Iz Inicijative još kažu da su im plaće povećane samo za sramotnih četrdesetak kuna, dok će sestre s tek pet godina staža koje rade u primarnoj zaštiti (ambulanti) primati još manje. Izjavu ministra Kujundžića, koji se pohvalio da su u mandatu ove Vlade radnicama i radnicima u zdravstvu plaće povećane za 18 posto, u Inicijativi nazivaju lažima: tvrde da je riječ o još 2009. godine uzetih šest posto, što je trebalo biti vraćeno odavno, nakon što je tri kvartala zaredom rastao BDP.

- Ne možemo dakle govoriti ni o kakvom povećanju, a ministar u ovih 18 posto ubraja i najnovijih sedam posto, premda nije riječ o osnovici, već o dodacima na plaću. Pogledajmo primjer Rumunjske: otkako su u toj zemlji povećali plaće medicinskim sestrama za 50 posto, one se masovno vraćaju iz Irske. Jer u Rumunjskoj su prepoznali da će ostati bez liječnika i sestara. Jedino smo mi naviknuti na mrvice - govori Sanda Alić, jedna od predvodnica Inicijative, i dodaje da je Milanovićeva vlada 2014. medicinskim sestrama uzela dodatke za godine radnog staža pa su tako one s trideset godina staža ostale bez 1.200 kuna.

Osnovica plaće medicinskih sestara trenutno je 5.300 kuna, a s traženim povećanjem od 25 posto iznosila bi 6.625 kuna, što je tek nešto malo iznad službenog prosjeka hrvatske plaće. Godišnje bi za nešto više od 30 tisuća medicinskih sestara i tehničara iz proračuna za plaće trebalo izdvojiti otprilike 470 milijuna kuna.

Anica Prašnjak, predsjednica Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara, za Novosti kaže da cijela stvar oko prepucavanja zdravstvenih radnica i radnika ni za koga nije dobra i da nema što dodati onome što je rekla u prethodnim medijskim istupima. Podsjeća na saopćenje sindikata, koje potvrđuje izjave ministra Kujundžića da su od 1. siječnja 2017. do danas plaće u zdravstvu povećane ukupno 18 posto.

- Kolegice su jasno rekle da nas neće podržati u našim nastojanjima za sedampostotno povećanje plaća, već traže povećanje od 25 posto. A vidjeli ste tko je sve dao podršku Inicijativi, stoga me o tome, molim vas, ništa ne pitajte. Mi smo apolitični i imali smo prosvjede, štrajkove i ostalo bez obzira na to tko je bio na vlasti. Sada smo ugovorili povećanje plaća i to je najvažnije. A da nismo potpisali novi kolektivni ugovor, morali bismo kretati iz početka - kaže sindikalistica.

Dodaje da plaća medicinskih sestara ovisi o radnom mjestu, stručnoj spremi, poreznim olakšicama od grada do grada, pa bi tako najnovija povišica za medicinske sestre u bolnicama, po izračunu sindikata, trebala varirati od 457 do 651 kunu.

Željko Žužinjak, glavni tajnik Sindikata pravosudne policije Hrvatske, smatra da je cijela državna služba potplaćena – prosječna plaća pravosudnog policajca sa srednjom stručnom spremom ne doseže ni šest tisuća kuna

- Plaće će stizati ovih dana, kada ćemo s nekoliko različitih platnih lista moći dodatno argumentirati neke stvari - kaže Anica Prašnjak i zaključuje da će se tek vidjeti u kojoj se mjeri zapravo osipa članstvo njezinog sindikata.

Nakon ovog nesvakidašnjeg sindikalnog uvoda, kojem smo posvetili nešto više pažnje, kažimo i to da zahtjevi medicinskih sestara za povećanjem plaća od 25 posto zapravo i nisu nerealni jer novca ima, samo ga treba (pravedno) raspodijeliti. Uostalom, Vlada se sama pohvalila proračunskim suficitom, koji u posljednje dvije godine revno detektiraju i Državni zavod za statistiku i Eurostat. Bio je to signal da sindikati državnih i javnih službi mogu stati u red za veće plaće, pitajući se opravdano, poput najmlađeg člana obitelji Topalović iz kultnog filma ‘Maratonci trče počasni krug’, koliki je njihov dio. Zašto ne, mora da su pomislili, ako Vlada, između ostalog, daje 250 milijuna kuna za stabilizaciju problematičnog Croatia Airlinesa kojem tek predstoji dokapitalizacija. A pohvalio se i ministar financija Zdravko Marić, rekavši da ova Vlada diže plaće i da je osnovica u posljednje tri godine porasla preko 11 posto.

‘Vlada je pokazala da ima novca za druge, pa onda mora biti i za prosvjetare…’, izjavio je Željko Stipić, predsjednik školskog sindikata Preporod. U Sindikatu hrvatskih učitelja i Nezavisnom sindikatu zaposlenih u srednjim školama Hrvatske – koji su 5. rujna organizirali prosvjed na zagrebačkom Trgu svetog Marka na kojem se okupilo oko 1.500 nastavnika i učitelja iz cijele Hrvatske – ne odustaju od zahtjeva za povećanjem koeficijenata složenosti poslova za 6,11 posto za sve zaposlenike u obrazovanju. Ako se ne postigne dogovor školskih sindikata i Vlade, 10. listopada trebao bi započeti štrajk u osnovnim i srednjim školama.

- Nismo zavidni da drugi izbore i dobiju povišicu, ali ako za njih ima novca, onda valjda ima i za nas. Mi smo dužni raditi i biti pripravni dvadeset i četiri sata dnevno za malen novac i smatram da to nije u redu - kazao je za Novosti Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije Hrvatske, koji od ukupno 19 hiljada policajaca okuplja čak 15 hiljada članova.

Sindikat je započeo pregovore u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, a zahtijevaju 15 posto veće plaće za sve zaposlene u MUP-u.

- Govorimo o policajcima početnicima, odnosno vježbenicima, koji imaju srednju stručnu spremu i primaju 3.800 kuna plaće, dok bi uz previđeno povećanje od 15 posto primali 4.370 kuna. U MUP-u nije dobro napravljen sustav plaćanja i mi kao sindikat želimo ne samo da vježbenici postanu ovlaštene službene osobe i da imaju bolju plaću, već i da se promijene koeficijenti za policijske službenike sa srednjom stručnom spremom, koji imaju i deset godina staža, a čija plaća trenutno iznosi od 5.500 do 5.800 kuna. Smatramo da bi osnovna plaća takvih zaposlenika trebala biti oko sedam tisuća kuna neto. Nitko se ne želi zaposliti u policiji upravo zbog niskih plaća. Jer ako policijski službenik nije pristojno plaćen, zaštićen i opremljen, ako sustav ne stoji iza njega, a momentalno ne stoji, ako ne može zaštititi sebe, kako će onda druge? - pita sindikalist Jagić.

Domeće kako mu nije poznato koliko bi za eventualne povišice zaposlenih u MUP-u godišnje trebalo izdvajati iz proračuna, no tvrdi da ne treba štedjeti na državnoj sigurnosti. I dok bismo se oko povišice s njime mogli složiti, u vezi mantre o državnoj sigurnosti moramo se distancirati zbog povremenog brutalnog postupanja policije prema migrantima koje su zabilježile mnoge udruge za ljudska prava, ali i strane televizijske kuće.

Više novca za svoje službenike traži i Sindikat pravosudne policije Hrvatske, koji je zadnjeg dana prošlog mjeseca ispred Ministarstva pravosuđa održao prosvjed pod nazivom ‘Ovako više ne ide’. O stanju u hrvatskom pravosuđu pjevaju već i ptice u listopadskim krošnjama, a jednako je očajno i u zatvorskom sustavu. Željko Žužinjak, glavni tajnik Sindikata pravosudne policije Hrvatske i zaposlenik odjela osiguranja u karlovačkom zatvoru, smatra da je cijela državna služba potplaćena i navodi da prosječna plaća pravosudnog policajca sa srednjom stručnom spremom ne doseže ni šest tisuća kuna. Podršku imaju i od Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH, koji se zalaže za povećanje plaća za svih pet hiljada službenika i namještenika zaposlenih u pravosuđu.

Otprilike 1.550 pravosudnih policajaca podijeljeno je u tri ranga platnih razreda s različitim iznosima koeficijenata na plaću: mlađim pravosudnim policajcima pripada koeficijent na plaću od 0,84, što je iznos od 3.500 kuna neto, dok starijim pravosudnim policajcima koeficijent iznosi 0,97, a u tim višim rangovima plaće se kreću oko 5.800 kuna neto. Sindikalni tajnik kaže da zahtijevaju povećanje plaća za 12 posto kako bi postigli razliku kakva je bila još 2007. u odnosu koeficijenata prema minimalnoj bruto plaći na nacionalnoj razini, koja danas iznosi 3.750 kuna.

- Tek nakon 20 godina rada pravosudnom policajcu, sukladno dodacima iz kolektivnog ugovora, pripada četiri posto na vjernost, međutim prijedlogom Zakona o plaćama Ministarstva rada dodataka više ne bi bilo. Oni koji su prešli prag od 30 godina staža ostali bi tako bez osam posto dodatka, a oni koji rade više od 35 godina bez deset posto - kaže za Novosti Žužinjak.

Nedostatak specijalističke opreme i drugih radnih sredstava, a pritom pravosudni policajci unutar zatvorskog kruga, kako kaže sindikalist, često rade i nenaoružani, neki su od problema u zatvorskom sustavu. Na stotinu zatvorenika na odjelu dolazi tek jedan policajac. U slučaju napada pravosudnom policajcu nema tko pomoći, a toga je, kaže Žužinjak, već bilo, samo se o tome ne govori. Nove pregovore s ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem imaju tek za dva mjeseca. Sindikalist je svjestan da je riječ o kupovanju vremena. No ni vrijeme nije vječno…

Nema tome dugo da su prosvjedovali i članovi Sindikata prometa i veza, kao i Udruga sindikata vozača i prometnih radnika, koji od resornog ministarstva traže da vozači u javno-linijskom prijevozu dobiju status službenih osoba kako bi bili zaštićeni od verbalnog i fizičkog nasilja na radnom mjestu. Najavljeni štrajk početkom prošlog mjeseca ipak je odgođen jer su sindikati od Hrvatske udruge poslodavaca dobili obavijest o prihvaćanju pregovora o granskom kolektivnom ugovoru. Nadaju se da će pregovori s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture ubrzo započeti kako bi dogovorili što bolja materijalna prava.

Ne bi bilo iznenađenje da, osokoljeni državnim suficitom, u borbu za svoja prava krenu još neki sindikati. S druge strane, takva ‘privilegija’ nije dostupna većini radnika u privatnom sektoru. No svejedno, sindikalna jesen burno je započela.

1/2