>

novosti logo

Kronika Kronika

Komemoracija srpskim žrtvama u Gudovcu

U društvu postoje jake snage koje negiraju pokolj u Gudovcu s ciljem da umanje zločinački karakter NDH, zbog čega je važno da stalno govorimo tko je bio na pravoj strani povijesti, rekao je Boris Milošević na komemoraciji za 200 ubijenih u Gudovcu

Na Spomen-području Gudovac, u utorak, 28. aprila, održana je komemoracija za dvjestotinjak srpskih žrtava iz tog i okolnih sela koje su na današnji dan 1941. godine uhapsile i poubijale lokalne ustaše. Komemorativni skup za žrtve ovog prvog masakra nad Srbima u NDH, kojem je zbog mjera ograničavanja kretanja, prisustvovalo 20-ak ljudi organizirala su vijeća srpske nacionalne manjine grada Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije, kao i Udruga antifašističkih boraca i antifašista (UABA) Bjelovara.

Nakon parastosa, koji je služio bjelovarski paroh Nemanja Obradović, prisutnima su se obratili Boris Milošević u ime delegacije SNV-a i Rajko Ostojić kao predstavnik SDP-a.

Zahvalivši svima što su došli, Milošević je naglasio važnost okupljanja u Gudovcu.

- Važno je što smo se danas okupili i pod ovim okolnostima da obilježimo tužnu obljetnicu i odamo poštu nevinim žrtvama ustaškog režima. Ni mjesec dana nije prošlo od proglašenja NDH, a osnovani su prvi logori. Ni mjesec dana od proglašenja doneseni su rasni zakoni. Ni mjesec dana kasnije, baš ovdje gdje stojimo, počinjen je grozan pokolj – prvi masovno organiziran zločin nad Srbima, seljacima, Gudovčanima, ljudima iz ovog kraja - rekao je Milošević.

Podsjetio je da su već prvih dana NDH u Bjelovaru i okolini Srbi morali nositi traku s natpisom ‘Srbin‘. - Tako označenima im se nagovijestilo što ih čeka. Pravi početak genocidne politike ustaškog režima nad Srbima je ovaj zločin u Gudovcu koji je najavio ostale koji su uslijedili u Veljunu, Glini, Donjem Lapcu… Danas je naša stvarnost takva da u društvu postoje jake i glasne snage koje negiraju što se dogodilo u Gudovcu, negiraju zločine u drugim mjestima, kao i zločinački karakter NDH. Stoga je važno da se okupljamo i govorimo i ovdje i u drugim mjestima što se stvarno dogodilo i tko je bio na pravoj strani povijesti - rekao je Milošević i izrazio podršku ideji obnove spomenika Vojina Bakića koji je prije 90-ih stajao na tom mjestu.

Vijence su položile delegacije SNV-a, VSNM-a Bjelovara, antifašista, predstavnika grada Bjelovara i Bjelovarske županije, te SDP-a. Na skupu su bili i zamjenik župana iz srpskih redova Saša Lukić, predsjednik županijskog VSNM-a Darko Karanović i zamjenica gradonačelnika Bjelovara Valna Bastijančić Erjavec.

Podsjetimo, po naređenju Eugena Dide Kvaternika, 80-ak pripadnika Mačekove Seljačke zaštite, preobraćeni u ustašku jedinicu, pohapsili su 200-ak srpskih seljaka iz Gudovca, Velikog i Malog Korenova, Prgomelja, Tuka, Breze, Stančića, Klokočevca i Bolča. Njih su u sumrak tog dana proveli kroz Gudovac i strijeljali na mjestu današnjeg spomen područja. Od 200 pohapšenih 195 je ubijeno na mjestu, dvojicu ranjenih u koloni ustaše hapse i kasnije u bolnici ubijaju, a trojica (Ostoja Sekulić, Ilija Jarić i Milan Margetić) nekim su čudom preživjela. Mrtva tijela su ustaše prelile vapnom i pokrile tankim slojem zemlje. Poslije dva dana došla je njemačka komisija koja je dala nalog da se leševi iskopaju i fotografiraju, pa je tada izbrojano 187 leševa. Tom prilikom je spašen još jedan preživjeli koji je dva dana ležao na gubilištu. Njemačka vojska je uskoro uhapsila likvidatore, sprovela ih u Bjelovar i zatvorila u bjelovarsku gimnaziju, ali su oni uskoro pušteni bez posljedica. Leševi žrtava su kasnije sahranjeni u blizini seoske crkve, odakle su kasnije vraćeni na mjesto likvidacije odnosno spomen parka.

Tu je postavljen i spomenik ‘Pred streljanje‘ (poznat i kao Gudovčan) Vojina Bakića koji je početkom 90-ih uništen, a sada se vodi inicijativa da se obnovi i vrati, odnosno ako to nije moguće, na to mjesto postavi neka druga Bakićeva skulptura.

1/3