>

novosti logo

Društvo Društvo

Leksikon tranzicije: Srbočetnička soldateska

Soldateska izvorno označava raspuštenu, razuzdanu, nediscipliniranu vojsku sirovih i razularenih vojnika. Korištenjem tog termina ukazuje se na aktivnu prisutnost paravojnih, različitih četničkih formacija koje su nerijetko zajednički djelovale s jedinicama JNA

SRBOČETNIČKA SOLDATESKA; semiotički i semantički znakovit termin šovinističkog profila – potpada u registar pojmova poput, recimo, jugokomunistički ili orjunaški – korišten kako bi se bivša Jugoslavenska narodna armija (JNA) i s njom surađujuće paravojne formacije p(r)okazale agresorskima za vrijeme ratova na prostoru Hrvatske i BiH u prvoj polovici 1990-ih.

Nema nikakve sumnje u povijesnu činjenicu da je vojni vrh JNA s početkom spomenutih ratova odustao od ideje i pokušaja održanja jugoslavenske države, te se jasno i jednostrano priklonio Miloševićevoj politici i ideologiji kreiranja ‘velike Srbije’, pa mu je s tim ciljem stavio na raspolaganje svoje brojne oružane, tehničke, institucionalno-organizacijske, ljudske, iskustvene… resurse za realizaciju tog političkog projekta ratovima. Ne treba zaboraviti da se radilo o jednoj od moćnijih i brojnijih armija u Europi u tom povijesnom razdoblju. No istovremeno je razvidno da ovaj pojam ima prepoznatljivo šovinističku, nacionalno isključivu konotaciju: Srbi; naziv za pripadnost etničkoj grupi + četnici = srbočetnici.

Dakle, nije riječ ‘samo’ o četničkoj formaciji. U tom se svojstvu ovaj termin upotrebljava(o) na desničarski orijentiranom spektru uglavnom hrvatske, ali dijelom i bosanskohercegovačke, politike, javnosti i medija. Ni druga riječ iz ove kovanice nije rasterećena specifičnog značenja kada je stavimo u pripadajući joj kontekst. Soldateska (od tal. soldatesca) izvorno označava raspuštenu, razuzdanu, nediscipliniranu vojsku, sastavljenu od sirovih i surovih, razularenih vojnika. Znajući to, korištenjem termina soldateska u ovom kontekstu – a ne vojska, armija ili armada – ukazuje se na aktivnu prisutnost, također nedvojbenu, paravojnih, različitih dobrovoljačkih četničkih formacija (tzv. arkanovci, šešeljevci, martićevci itd.) koje su u ratovima nerijetko zajednički djelovale s jedinicama JNA (ubrzo nakon početka ratova skraćeno preimenovane u Jugoslavensku armiju) u BiH, Hrvatskoj, a nešto kasnije i na Kosovu.

No time se želi naglasiti i brutalnost, divljački karakter neprijateljske vojske na drugoj strani – nikada i nigdje nećete naići na termine hrvatska ili bosanska soldateska. O uvriježenosti neobične riječi ‘srbočetnička’ u hrvatskom javnom i medijskom prostoru, odnosno diskursu, ponešto govori i neposredan autorski uvid iz procesa pisanja ove natuknice. Spelling check za hrvatski jezik, korišten pri pisanju ovog teksta, ne prepoznaje riječ srbočetnička kao gramatički pogrešnu, odnosno ne podcrtava je, za razliku od nekih riječi na hrvatskom i/li bosanskom koje bi joj mogle biti ekvivalentne, primjerice hrvatoustaška ili bošnjačkobalijska.

1/1