Novosti

Društvo

Ličani pa Dalmatinci

Neprirodnom administrativnom podjelom dio mještana Like nasilno je uguran pod okrilje Zadarske županije

Large inrtigator paulina

Zgrada sudova u Gospiću (foto Kristina Štedul Fabac/PIXSELL)

Između životnih potreba, prirodne teritorijalne pripadnosti i birokratske svrstanosti, građani Gračaca teško se snalaze. Dobro je poznato da je nakon Oluje, pri novoj teritorijalnoj raspodjeli, Gračac koji prirodno pripada Lici smješten u Dalmaciju, odnosno u Zadarsku županiju. Još veću teritorijalnu zbrku doživjelo je ličko mjesto Srb koje je pripadalo općini Donji Lapac – dodano je općini Gračac i zajedno s njom Zadarskoj županiji. Iako je od vremena neprirodnih promjena prošlo više od 25 godina, Ličani teško prihvaćaju administrativnu usmjerenost Dalmaciji. Jedina institucija koja im nije smještena u Zadru je ona pravosudna pa su pripali Županijskom sudu u Gospiću. Nedavnim ukidanjem Općinskog suda u Gračacu građani su osuđeni rješavati pravosudna pitanja u Gospiću, kamo moraju ići davati čak i obične izjave često neophodne u različitim pravnim situacijama.

- Prirodno smo Ličani, no administrativno smo u Zadarskoj županiji. U Zadru su nam Poljoprivredna savjetodavna služba i Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, kamo naši ljudi najčešće odlaze. Dom zdravlja pripada Zadru, uredi za mirovinsko, zdravstveno i školstvo su u Zadru. Pripadamo Županijskim cestama u Zadru, Vatrogasnom centru u Zadru, Turističkoj zajednici Zadarske županije, a sud i javni bilježnici su u Gospiću. Od Zadra smo udaljeni 110 km, od Gospića 90 km, a Zadar i Gospić međusobno su udaljeni 100 km. Zbog tih udaljenosti naši građani pažljivo organiziraju izvršenje svojih obaveza i potreba. Primjera radi, u problemima oko poljoprivrednih zemljišta i poticaja čovjek treba otići na sud u Gospiću dati izjavu pod materijalnom i krivičnom odgovornošću, pa zatim u Zadar, u Agenciju za poljoprivredu regulirati svoje pravo - objašnjava zamjenik načelnika Općine Gračac iz srpskih redova Nebojša Rađenović.

Tanja Rastović iz Srba, predsjednica Vijeća srpske nacionalne manjine Općine Gračac, ističe da problemi Like i Dalmacije, odnosno Gračaca, Zadra i njegove okolice nisu isti.

- Mi smo centru naše županije uvijek "oni s druge strane Velebita", što znači Bogu iza nogu. Zadarska županija ne razumije naše potrebe i probleme. Ovdje su poljoprivreda i stočarstvo s neprohodnim ili nepostojećim putevima koje svaka jača kiša uništava, zameteni smo svake jače zime snijegom, a u Zadru i okolici su turizam, nove kuće i vile. Dijametralno smo različiti, a u istoj županiji - govori Tanja Rastović, navodeći da još veća zbunjenost vlada u Srbu u koji dva puta tjedno dolazi liječnik iz Gračaca, a jednom tjedno iz Donjeg Lapca i Ličko-senjske županije.

- Sve se teže u Srbu snalazimo i sa poštom. Na pošiljkama prekriže poštanski broj Srba i napišu broj Donjeg Lapca. Sad nam jedan dio pošte dolazi iz Gračaca, a drugi dio iz Donjeg Lapca, dok u Srbu imamo poštu koja radi pola radnog vremena - napominje Rastović.

Svih ovih godina kolaju priče da bi se Srb i Gračac mogli vratiti pod okrilje Ličko-senjske županije. Zamjenik načelnika Nebojša Rađenović objašnjava da je tu promjenu moguće realizirati putem peticija, ali da zadnju riječ ima – Sabor.

- Predložili smo saborskom klubu SDSS-a da nas Sabor i bez peticija vrati pod okrilje Gospića. Lika je sve do tunela Sv. Roka. Nemamo ništa od Zadarske županije osim što joj teritorijalno pripadamo. Bila je to čista politička odluka, da se koncentracija srpske zajednice u tadašnjoj općini Donji Lapac, ali i u Ličko-senjskoj županiji smanji - smatra Rađenović.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više